Već godinama struka i šira javnost upozoravaju kako pojedine hrvatske turističke destinacije pucaju po šavovima zbog velikog broja turista usred sezone što dovodi do prometnih gužvi i nedostatka vode.
Održivost turizma
Za rješavanje pitanja održivosti turizma od velike važnosti će biti rezultati prvog velikog projekta mjerenja i praćenja održivosti turizma na području RH pod imenom CROSTO – Hrvatski opservatorij održivog razvoja turizma, pokrenutog još 2016. godine.
O prvim rezultatima kao i o projektu pričala je za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Izidorom Marković Vukadin iz zagrebačkog Instituta za turizam, ujedno i voditeljicom CROSTO opservatorija. Marković Vukadin navela je kako se mjeri ukupno 15-ak indikatora, a da je sam projekt počeo 2016. godine.
– U našem istraživanju imamo nekoliko rezultata jer, podsjećam, nisu sve destinacije uspjele u prvoj godini pokriti svih 15 pokazatelja. Tako su, na primjer, Mali Lošinj i Ston istraživali zadovoljstvo stanovnika trenutačnim razvojem turizma, koje je pokazalo kako je u Malom Lošinju 85 posto ljudi zadovoljno tim razvojem, kazala je stručnjakinja.
Na pitanje o istraživanju potrošnje turista, dr. sc. Izidorom Marković Vukadin navela je kako je dnevna pojedinačna potrošnja jedan od ekonomskih parametara koji pokazuje da ona snažno varira od destinacije do destinacije.
- Što se tiče prosječne dnevne pojedinačne potrošnje turista, ona u gradu Rovinju iznosi 93 eura, slično kao u Malom Lošinju. Gledano pojedinačno u sedam jadranskih županija, najviša je u Dubrovačko-neretvanskoj, gdje iznosi u prosjeku čak 113 eura, dok je u Istarskoj 79 eura. Rezultati pokazuju da razlike postoje i da su vezane ne samo uz profil gostiju nego i tip smještaja. Recimo, Zadarska županija ima puno privatnog smještaja, što ne smatram lošim za turizam i lokalnu zajednicu, ali to onda ima utjecaja na ukupnu potrošnju. U Hrvatskoj se, nažalost, 80 posto troškova jednog putovanja odnosi na smještaj, a tek ostatak na izvanpansionske sadržaje.
Okoliš
– Što se tiče okolišnih pokazatelja, zasad ih imamo pet, s tim da ove godine planiramo dodati još neke. Zasad pokušavamo izmjeriti potrošnju energije i vode te proizvodnju otpada od strane turista, udio pročišćenih otpadnih voda te udio ekocertificiranih poduzeća u turizmu. Morate znati da u nekim destinacijama tijekom ljetnih mjeseci omjer domaćih stanovnika i turista zna biti 1:30, ali i više. To nije zdravo ni za lokalnu zajednicu, ali ni za infrastrukturu.
Dr. sc. Izidorom Marković Vukadin izjavila je kako situacija poprilično varira ovisno o mjestu i generiranju otpada.
- Moram napomenuti kako svi okolišni pokazatelji nikada neće biti potpuno precizni budući da se rade na temelju sezonalnosti, dakle, trebamo uzeti u obzir kako u Hvaru tijekom siječnja imamo 500 gostiju, a u kolovozu njih 220 tisuća. Međutim, ti nam podaci ipak daju nekakav okvir. Također, oni upozoravaju na probleme koje uopće treba početi što prije rješavati. Na primjer, opskrba vodom na otocima jedan je od gorućih problema, o čemu je pisao moj kolega Zoran Klarić. On je s kolegama objavio studiju, neovisno o našem istraživanju, u kojoj je utvrdio kako je, osim demografskoga, veliki problem otoka Brača, Hvara i Visa onaj infrastrukturni vezan uz dovod vode, a to je ujedno limitirajući faktor razvoja turizma. S druge strane, odvodnja, kanalizacijska mreža, gotovo da ne funkcionira. Na području Hvara, pokazuje studija, samo 12 posto svih stanova ima kanalizaciju, a ostalo su septičke jame i direktni ispusti u more bez prethodne obrade.
Infrastruktura
Ona smatra kako podaci govore da nismo dobro pripremili stanje naše infrastrukture za turizam
- Naravno, dok se gradila sva ta infrastruktura, nitko nije mogao predvidjeti da će se dogoditi ovakav turistički bum, posebice ne u tako kratkom razdoblju. Pitanje što učiniti ostaje, posebice imajući na umu da se u pojedinim destinacijama čak 50 posto pitke vode izgubi u transportu. Zato je važno ovo istraživanje koje neće dati samo podatke i smjernice tipa "trebate izgraditi i modernizirati kanalizacijsku mrežu", nego da možete i nekim "soft" mjerama, novim oblicima turizma i disperzijom pritisaka pozitivno utjecati.
Voditeljica projekta navodi kako u slučaju najcrnijeg scenarije ćemo početi tjerati goste ako se zanemare svi probleme.
- Zato trebamo biti pametniji i smisao ovih mjerenja je da reagiramo na vrijeme, iako ono već lagano prolazi. Ovo praćenje i mjerenje je važno za planiranje prostora, planiranje infrastrukture i planiranje novih oblika turizma. Aktivnosti će se moći planirati na kvalitetnim podacima. Ovo jest važno za lokalnu zajednicu, ali i Ministarstvo turizma dobit će te podatke te na osnovi njih imati jasnu viziju gdje i na koji način razvijati domaći turizam.
.......ali nam treba još koja lešinarska agencija...........neka idu pospremati apartmane i čistiti suđe