Prvo im se moraju udvarati nekoliko puta, a ako ih “cure” odbiju, na novu priliku za razmnožavanje morat će čekati ili šest godina do njezine ponovne ovulacije ili čak 12, što im je prosječno razdoblje u kojem su “raspoložene za akciju”. Riječ je o čovječjoj ribici, endemskoj vrsti i jednom od najtajanstvenijih bića na svijetu kojom se može pohvaliti zagrebački Zoološki vrt.
Prvi i jedini u Europi od danas imaju izloženu čovječju ribicu, ali i dinarskog voluhara, koji je također strogo zaštićena životinjska vrsta i endemorelikt, odnosno predstavnik hrvatske prirodne baštine jer živi jedino na krškom području Dinarida.
Čovječje su im ribice, objašnjavaju nam u ZOO-u, stigle iz Dalmacije prije sedam godina, gdje su ih za vrijeme obilnih kiša i poplava podzemne vode izbacile na površinu. Od tada ih u Maksimiru proučavaju, a jednu jedinku, od 12 kojih imaju, smjestili su sad u nastambu vrijednu 110.000 kuna, koju su uređivali proteklih šest mjeseci. Terarij je uklopljen u mračni prostor obložen umjetnim kršom, a do njega se dolazi kroz uske prolaze, baš kao u pravoj špilji.
– Sve uvjete koje imaju u prirodi imaju i ovdje. Dakle, mora biti tama, a temperaturu vode u kojoj živi držimo od osam do 12 stupnjeva – objasnio nam je kurator za ribe, vodozemce i gmazove Ivan Cizelj. Iako mogu bez hrane preživjeti po osam godina, u zoološkom ih hrane svaka dva tjedna glistama, ličinkama komaraca i račićima. Dinarski voluhari, pak, jednom dnevno dobivaju na tanjuru sezonske biljke, a trenutačno se za ručak u njihovu terariju vrijednom 90.000 kuna gricka kineski kupus, matovilac i radič. Ovi krzneni mališani koji su stigli s Mosora, kako kaže kuratorica za sisavce Dijana Beneta, prepoznatljivi su po svojoj pedantnosti jer hranu drže isključivo na jednom mjestu, nuždu obavljaju na drugom, a spavaju na trećem.
– Specifični su i po svojem repu. Osim što je dug od osam do deset centimetara, što je polovica duljine njihova tijela, jedini je način kako ih raspoznajemo. Svaki ima drugačije raspoređene sive mrlje na njemu – objasnila je D. Beneta. Od ukupno 38 dinarskih voluhara posjetitelji će moći vidjeti tri četveromjesečna “dječaka”. Ostale jedinke obje vrste koje nisu izložene smještene su u takozvanom “backstageu”.
Za sada, objasnio je direktor ZOO-a Damir Skok, više jedinki neće izlagati, a ove koje posjetitelji sad mogu vidjeti pratit će da vide kako im odgovara nova okolina.
– Osim što su izložene, u sklopu projekta Proteus provodimo i istraživanje da bismo skupili nova znanja o čovječjoj ribici – kazao je Skok. U skoroj budućnosti planiraju dovesti još novih životinja, a o kojim će vrstama biti riječ, dodaju, za sada ostaje iznenađenje.
Lijepa vijest