Mislila sam da je kraj, da nas napadaju izvanzemaljci." "Pila sam kavu. A onda pelinkovac." "Spavao sam kao top i propustio cijeli šou." To su samo neki od odgovora na pitanje što ste radili 22. ožujka 2020. u 6.24, kada je metropolu zauvijek promijenio potres. Interaktivni zid s impresijama pravi je hit među posjetiteljima izložbe "ZG potres. Halo 193", koja je otvorena u Muzeju grada Zagreba.
Njome se želi educirati o prirodi potresa i njegovim posljedicama, ali i odati počast svima onima koji su u prvim minutama kaosa izišli na teren i raščišćavali ruševine teško ranjenog grada. Izložba je stoga i zahvala zagrebačkim vatrogascima, Nindžama krovnjačama, volonterima i svima koji su danonoćno radili kako bi pomogli stanovnicima i metropoli da zacijeli.
Naljepnice i uteg od 35 kg
Automobil uništen pod teretom dimnjaka i kamenih blokova, komadi pozlaćenog križa s vrha filijale južnog tornja katedrale i simulator potresa prvo je što dočeka posjetitelje interaktivne izložbe koncipirane kao intervencija u stalni postav muzeja, čime su zajedništvo, solidarnost, nesebičnost i dobročinstvo vatrogasaca i volontera na prvoj crti raščišćavanja i opipljivo postali dio povijesti metropole.
Kroz stalni postav posjetitelje vode oznake "ZG Potres. Halo 193" koje upućuju da slijedi intervencija posvećena potresu. Tako se, primjerice, u prostoru posvećenom zagrebačkoj prvostolnici može pogledati video o složenom pothvatu rušenja sjevernog tornja, a na bidermajer odjelu posvuda su razasute krhotine razbijenog porculana.
– To je naš materijal iz muzejskih donacija koji se oštetio u potresu – objašnjava autorica, kustosica Iva Kranjec. Rad na izložbi, kaže, pomogao joj je da prevlada vlastiti strah pred potresom.
– Prerastao je u strahopoštovanje jer sada znam zašto i kako potresi nastaju, ali i gdje neću kupiti nekretninu te što sve trebam napraviti prije no što se bacim u takvu investiciju – smije se ona.
Uz edukativne displeje iz kojih se može naučiti puno o prirodi potresa, kako postupati ako nas opet pogodi, izloženi su i različiti predmeti poput crvenih, žutih i zelenih naljepnica, "borbenog kompleta" s kakvima su na teren izlazili statičari. Pokraj vatrogasne uniforme pak može se podići uteg od 35 kilograma, što nas je zbunilo.
Fotografije iz akcija
– Toliko teži naša oprema kada izlazimo na intervenciju – objašnjavaju Damir i Tomo, pripadnici Javne Vatrogasne postrojbe Zagreb. Na izložbi im je, dodaju, zanimljivo vidjeti sve što su radili iz sasvim drukčije perspektive.
– Osjećaji su dvojaki. S jedne strane, to nam je posao, no s druge, jako nam je drago što smo dio ovoga projekta – kaže Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreb, koji kao posebnu vrijednost izložbe ističe fotografije snimljene iz prve ruke, na intervencijama. A posebno mjesto u muzeju imaju i Nindža krovnjače, gerilska organizacija koju su u prvim minutama nakon potresa oformili alpinisti i speleolozi čije su vještine vatrogascima bile od velike koristi kod uklanjanja dimnjaka i komada fasada opasnih za prolaznike.
– Okupili smo se iz naroda i za narod, morali smo to napraviti za svoju ekipu i za svoj grad – poručuju Nindže krovnjače.
Reakcijama posjetitelja na otvaranju bila je zadovoljna i Aleksandra Berberih Slana, ravnateljica Muzeja grada Zagreba.
– Namjerna nam je bila upoznati posjetitelje sa zagrebačkim potresom, ali ga i usporediti s onim iz 1880., što je posebno zanimljivo jer je ustanovljeno da je u oba slučaja šteta nastala na istim mjestima i na isti način. To pokazuje da se u 140 godina nije činilo dovoljno na sigurnosti, no vjerujem da će se sada to promijeniti, a ova je izložba prilog tome – zaključuje.
