Uspomene na svibanjskih tjedan dana u kojima je glavna gradska ulica zaživjela zahvaljujući sintezi različitih umjetnosti postale su eksponati izložbe Projekt Ilica: Q’ART u Galeriji Nova koja je otvorena do 3. studenoga. Postav koji po svemu podsjeća na antiizložbu zapravo je tek djelić istoimenoga projekta kojemu je cilj aktivno potaknuti kulturno-umjetnički razvoj središta grada promišljanjem o zapuštenim prostorima kao vrijednim resursima koji zbog šuma u komunikacijskom kanalu između onih koji traže i onih koji nude iz godine u godinu propadaju.
Duchampovska koncepcija
– Gradska središta u cijeloj Europi odumiru, a umjetnost je ostala jedina koja ima primarni interes vratiti kvalitetu života u urbane sredine. Urbanitet, naime, nije pitanje građevina ili materijalne baštine, nego pitanje socijalne baštine. Urbanitet je stanje duha kojega ovdje više nema – govori Aleksandar Battista Ilić koji je s Ivanom Nikolić Popović autor koncepta multidisciplinarnoga umjetničkog projekta.
Kontinuirani rad na projektu Ilice započeo je programom Community Art, odnosno Umjetnost u zajednici 2000. godine, a od 2017. ulazi u novu, daleko širu i vidljiviju fazu. Izložba o Ilici, koja koketira s umjetničkom intervencijom, pa čak i performansom, započinje kao opomena već na ulasku u galeriju. Nemarno nabacanim fotografijama zapuštene Ilice oblijepljena su vrata galerije i pročelje oko njih, a ovjekovječile su zgrade u propadajućem stanju, prazne prostore pune plijesni i ostataka građevinskoga materijala, razne plakate koji se samo postavljaju jedni preko drugih duž svih 500-tinjak brojeva ulice i koji itekako pridonose dojmu neurednosti... Unutarnji dio izložbe, pak, gotovo je duchampovski.
– Dok je trajao tjedan Projekt Ilica: Q’ART, dobili smo pravo na korištenje nekih od zapuštenih prostora i sada je ono što smo ondje zatekli postalo eksponat. U jednu renomiranu galeriju unijeli smo smeće, stari građevinski materijal i relikte iz zapuštenih prostora Ilice. Zapravo smo napravili rekonstrukciju svega. Ovo je jedan umjetnički obrat i demonstracija koja za cilj ima ne više uspostaviti komunikaciju s ljudima, nego opomenuti ih da nam, ako ne uspostavimo što brže modele i kriterije korištenja tih zapuštenih prostora, prijeti gentrifikacija – govori Battista Ilić te dodaje kako je prvi plan bio i ostaviti otključanu galeriju bez zaštitara tijekom trajanja izložbe jer to bi bio dodatan pečat prikazivanju stanja u Ilici. Međutim, zbog sigurnosti galerije toliko radikalno-buntovan iskorak ipak nije napravljen.
Umjetnost sutra?
Pitanje na plakatu koji je, kao umjetnička intervencija u svibnju, krasio ulicu, “Ilica jučer, danas, a sutra?”, moglo bi se shvatiti kao pitanje, ističe Battista Ilić, o umjetnosti jučer, danas i sutra.
– Umjetnost je uvijek pomicala granice te izložbom, kao i cijelim projektom, želimo biti u službi građana. Jer, to i jest poanta pokreta socijalnoga “ready madea” kojim se ovdje bavimo. Dakle, nismo orijentirani na interpretaciju objekata, nego na društvenu situaciju u kojoj smo se zatekli – kaže Battista Ilić.
