Grad Zagreb ponosi se svojim arhitektonskim naslijeđem, a sada je gradska uprava napravila korak dalje kako bi naš “beli Zagreb grad” postao “grad svjetla”. Prijedlog programa 1. faze rasvjete spomenika kulture izradio je, na zahtjev poglavarstva, Josip Ušaj, specijalist za rasvjetu, kojem je nedavno povjerena i rasvjeta Cvjetnog trga, gdje su radovi upravo gotovi.
Grad svjetla
– Selektivnošću umjetne rasvjete moguće je stvorìti harmoničnu noćnu sliku grada i istaknuti ono što samo taj grad ima i nijedan drugi. Koncentracija reprezentativnih objekata na prostoru Lenuzzijeve ili Zelene potkove u samom srcu milijunskog Zagreba dobra je prilika da se u “jednom dahu” iluminira Zagreb po uzoru na poznate europske metropole – kaže Ušaj. Zelena potkova, koja se smatra najznačajnijim urbanističkim zahvatom u povijesti hrvatske arhitekture, obuhvaća niz vrijednih objekata od fontana i vodoskoka do sjajnih građevina poput HNK, Državnog arhiva, Moderne galerije, Glavnog kolodvora, kao i skulpturalnih spomenika, poput Zdenca života, sv. Jurja u borbi sa zmajem ili kralja Tomislava.
– Objekti unutar prostora Zelene potkove nisu odabrani nimalo slučajno. To je konzistentan, prepoznatljiv i primjereno uređen prostor. Osvjetljenjem značajnih objekata na tom specifičnom prostoru grada slijedili bismo, na određeni način, logiku velikog urbanista Milana Lenuzzija. Već s tim objektima Zagreb bi na vrlo uočljiv način postao “grad svjetla”. To je relativno ograničen prostor i činilo bi se kao da je osvijetljenih objekata i više nego što u stvarnosti jest jer bi svi oni bili u međusobnom dijalogu zbog prostornih i morfoloških posebnosti tog dijela grada – objašnjava Ušaj.
Moćni mostovi
Osim Zelene potkove, koja je obuhvaćena prijedlogom, Ušaj smatra kako pozornost treba usmjeriti na još jedan značajan no zapostavljen gradski prostor – obalu Save i njene mostove. Između starog željezničkog i Mosta slobode nalazi se desetak suvremenih skulptura u Aleji skulptura, s radovima Marije Ujević, Šime Vulasa, Ivana Kožarića, Stjepana Gračana i drugih. Skulpture, sada noću zatomljene u polumraku, dobile bi neku novu dimenziju i izraz kada bi se osvijetlile jednostavno i s mjerom, smatra Ušaj. No, dodaje, prethodno bi trebalo dovesti u red loše riješenu javnu rasvjetu na tom dijelu nasipa. – Bilo bi potrebno i osvijetliti mostove, njih pet, od Mosta mladosti do Jadranskog mosta. To itekako ima smisla jer mostovi osim funkcije imaju i svoju simboliku. Noću, iluminirani, činili bi se moćnijima, a veza s Novim Zagrebom snažnija. Mostovi zategnutih lukova i moćnih čeličnih nosača, razapeti između dviju obala, noću svjetlom okupani sa zrcalnim odrazom u nemirnoj Savi, djelovali bi impresivno. Ukratko, ako znamo i želimo, možemo noću uobličavati kvalitetnija i humanija okruženja – dodaje Ušaj.
za cijenu rasvjete domovinskog mosta moglo se osvijetliti sve ostale mostove u gradu, no onda kumov mali ne bi nista zaradio.