Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 131
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kaznena odgovornost

Zovko o zakonskom prijedlogu: 'Dobro svi znamo kako je do njega došlo i koja mu je svrha'

Zagreb: Panel rasprava o mehanizmima koje predviđa Europski akt o slobodi medija
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/3
09.10.2023.
u 20:23

Zlata Đurđević podsjetila je da je svojedobno premijer Andrej Plenković kazao kako se nešto ne može učiniti po pitanju curenja podataka jer živimo u demokraciji, ali se to promijenilo početkom godine, kada su se u jednom spisu pojavili inicijali "AP"

Okrugli stol "Tajnost istrage - narušavanje slobode medija i kazneni progon žrtava, okrivljenika i branitelja" održan je u Novinarskom domu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo "Miko Tripalo" i Hrvatskog novinarskog društva. Govoreći o predloženoj novoj odredbi o kaznenoj odgovornosti za neovlašteno otkrivanje sadržaja izvida ili dokazne radnje, sudac Vrhovnog suda Damir Kos kazao je kako je ona koncipirana tako da postoji kaznena odgovornost izvršitelja osoba koje su uključene u kazneni postupak - policije, branitelja, vještaka, okrivljenika…

"Međutim na koji način oni mogu to učiniti? Na primjer, kada novinar pita odvjetnika za informaciju o tome što je bilo i ovaj mu odgovori. Novinar tada postaje poticatelj na kazneno djelo i ulazi u sferu kaznene odgovornosti", objasnio je Kos te dodao: "Ovo vidim kao napad na novinarsku profesiju jer nema transparentnosti pravosudnih postupaka bez medija. Naš je interes da javnost zna i da bude informirana", objavio je HND.

VEZANI ČLANCI:

Moderatorica Zlata Đurđević, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Centra "Miko Tripalo", istaknula je kako je Ustavni sud 2012. godine rekao da istraga ne može biti tajna. Također, podsjetila je da je svojedobno premijer Andrej Plenković kazao kako se nešto ne može učiniti po pitanju curenja podataka jer živimo u demokraciji, ali se to promijenilo početkom godine, kada su se u jednom spisu pojavili inicijali "AP".

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko istaknuo je kako se HND žestoko suprotstavlja ovakvom zakonskom prijedlogu: "Dobro svi znamo kako je do njega došlo i koja mu je svrha. Koliko god da se vladajući trudili govoriti kako ovo nije protiv novinara, itekako je protiv naše profesije, a krajnji cilj je spriječiti objavljivanje informacija od javnog interesa koje mogu štetiti politici, odnosno vladajućima, posebice u svjetlu činjenice da je iduća godina superizborna". 

Profesorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Elizabeta Ivičević Karas kao problem je istaknula curenje podataka, što dovodi do medijskog suđenja određenoj osobi. Ivičević Karas je naglasila da cure samo dijelovi postupka pa se ne dobiva cjelovita slika te je kazala kako se mora urediti cijeli postupak kako bi se ostvarilo pravo javnosti.

"Novinari moraju dobiti traženu informaciju, ali ne kroz selektivno davanje informacija kroz medije", istaknula je.

Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković oponirao je profesorici Ivičević Karas kazavši kako bi sve bilo divno da živimo u uređenom društvu. "No mi živimo u Hrvatskoj i obrana ne dobiva na vrijeme uvid u spis i mi o tome čitamo u novinama", kazao je Pavasović Visković i dodao kako se ovim zakonom ništa neće postići jer će podaci i dalje curiti, ali ćemo onda imati i istrage. 

VEZANI ČLANCI:

Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever također je oponirala profesorici Ivičević Karas istaknuvši da je curenje informacija u interesu javnosti zbog obrane demokracije i slobode govora. "Okruženje u kojem novinari rade je loše i ovo je udar na naše pravo da radimo, ovo je udar u prvom redu i na pravo građana da znaju", kazala je Sever.

Novinar i predsjednik Ogranka HND-a u Jutarnjem listu, Dušan Miljuš, kazao je da s velikom dozom sarkazma sluša kako odredbama nisu obuhvaćeni novinari i da se njih nigdje ne spominje. "Po svim zakonskim odredbama novinar nije dužan da oda izvor i nema potrebe da se uvodi ovo kazneno djelo. Ovo je usmjereno na medije i sudionike postupka", kazao je Miljuš.

Igor Martinović, profesor s Pravnog fakultet Sveučilišta u Rijeci, smatra ovaj zakon štetočinskim. "Ovo je udar na kritičku misao i ako dopustimo da prođe, imat ćemo situaciju kao u susjedstvu, gdje vlada jedna apologetska atmosfera u kojoj je svaka kritika već obilježena kao neprijateljska i protudržavan. Mislim da u takvom društvo ne želimo živjeti", rekao je Martinović. 

U raspravi je Vesna Pusić naglasila da ovdje zapravo nije riječ o pravnom, nego političkom pitanju. "On se donosi da bi se selektivno mogao primjenjivati, primjerice kada političar odluči da se reagira prema određenim postupcima sudionika u procesu. Opasnost leži u tome da se stvara situacija pravne nesigurnosti i da se na političkoj razini intervenira", naglasila je.

VIDEO Plenković o Milanoviću: On stvarno ima jako puno vremena, stigne detaljno pratiti replike u Saboru

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije