Tvrtke su najproduktivnije kada upregnu, a ne sputavaju inteligenciju svojih zaposlenika, tvrdi Yves Morieux, stariji partner i izvršni direktor u pariškom uredu Boston Consulting Grupe, čija je knjiga Six Simple Rules: How to Manage Complexity without Getting Complicated posljednjih godina svojevrsna Biblija tvrtkama koje shvaćaju kako su vremena u kojima su bitni tek cijena ili kvaliteta daleka prošlost.
– Prije je problem bio proizvod, a danas je kupac, kojega je sve teže zadovoljiti i sve je hirovitiji. Izjava Henryja Forda kako možete imati boju auta koju želite dokle god želite crnu, više ne stoje, što znači da danas kompanije imaju problem, a kupac rješenje – kazao je za Večernji list Morieux, koji je na tu temu ovih dana održao i predavanja na Konzumovoj akademiji u Zagrebu i Summitu 100 u Portorožu.
Izgubljeno 80% vremena
Globalizacija, nove tehnologije i nove industrije otvorili su nova tržišta i nove konkurente, objašnjava. Događa se nova ekonomska revolucija u kojoj je upravljanje kompanijama sve složenije te, da bi opstale, moraju biti najbolje, specijalizirane, inovativne i efikasne. Razmišljanja o “mrkvi i batini” iz vremena kad su biznisi bili jednostavniji, zastarjela su. Ni “tvrdi” Taylorov pristup o stvaranju novih struktura, novih procesa, slojeva i procedura, timova za upravljanje rizicima... ni “meki” Mayoov pristup o uvođenju pozitivnih emocija i radnog okruženja u kojemu će cvjetati dobri međuljudski odnosi i suradnja nisu rješenja.
Istraživanja su pokazala kako je konkurentsko okruženje 6-7 puta složenije nego 1955. kad je pokrenuta lista Fortuneovih 500. Menadžeri gube i 60 do 80% vremena i energije na pisanje izvješća i interne sastanke koji ne stvaraju nikakvu vrijednost, a samo 20 do 40% kvalitetnog vremena provode sa zaposlenicima. Dolazi do krize i posla i produktivnosti.
– Nezadovoljstvo zaposlenih je veliko, a vjerojatnost da će biti otpušteni i tri puta veća – tvrdi Morieux. Uvjeren je da ih baš svaka, mala ili velika, kompanija može primijeniti njegovih “šest jednostavnih pravila” iako u BCG-u u pravilu rade s tvrtkama od minimalno 10.000 pa do 300.000 i više zaposlenih. Prva tri odnose se na sistem prikupljanja informacija potrebnih za prepoznavanje i razumijevanje problema te osposobljavanje pravih ljudi da prave dobre izbore, a druga tri na motivaciju ljudi da daju maksimum, da budu odgovorniji i međusobno surađuju.
Veća tvrtka, manje pravila
– Osobno mi je najdraže prvo pravilo razumijevanja što ljudi stvarno rade i zašto te u čemu je problem što su spori i neproduktivni – kaže Morieux. To je, smatra, primjenjivo čak i na poboljšanje Hrvatske u strukturnim reformama i efikasnosti, poboljšanje loše investicijske klime i konkurentnosti...
– Ista pravila vrijede i za velike i male kompanije, čak i za državni aparat, odnosno vlade, koje su još kompleksniji “biznisi”, s puno struktura, sistema, procesa, ali zbog organizacije unutar sebe, koja je zastarjela i izvan kontrole, birokratska i netransparentna, imaju problema. Treba im nova organizacijska revolucija. Činjenica je da, što je posao kompleksniji ili tvrtka veća, treba više pojednostavnjivanja i manje pravila. Pritom je ključ komunikacija – način na koji se mobiliziraju ljudi i kreiraju promjene – tvrdi Morieux.
– Imam puno klijenata iz Indije, Kine, Rusije, Brazila i Adria regije koji me pitaju koje su najbolje prakse koje bih preporučio malim i srednjim tvrtkama na tržištima u razvoju. Ja im kažem da su najbolje one koje sami smisle jer svako tržište traži specifične alate. Menadžment mora naučiti kako dati veću autonomiju ljudima da bi potaknuli ideje i inovativnost te suradnju. Autonomija ne smije ugroziti suradnju kao ni što suradnja ne smije ugroziti autonomiju. Što se uspostavi bolja ravnoteža između te dvije opcije rezultat će biti bolji – dodaje te ističe kako u globaliziranoj ekonomiji svatko mora biti najbolji u onome što radi. U tome čak vidi i sličnosti između svoje kompanije i Agrokora, na čiji je poziv stigao u Hrvatsku.
– Dijelimo brzi rast i strast za rastom – tvrdi. K tome, obiteljske tvrtke imaju mnoge prednosti pred tvrtkama koje su javno izlistane s velikim brojem dioničara i profesionaliziranim menadžementom.
– Jedno od šest pravila je i predvidjeti što će se dogoditi u budućnosti i to uključiti u poslovanje. Obiteljske tvrtke imaju prirodni osjećaj za to jer je povećana pažnja vlasnika prema svojoj imovini – objašnjava Morieux. Jedan od drivera efikasnosti je ekonomija veličine. Zato suradnja u regiji mora biti baza koja će pomoći u stvaranju kritične mase kako bi kompanije bile dovoljno specijalizirane jer u globalnoj ekonomiji moraju biti najbolje u onome što rade.
– Možete rasti i organski, no i akvizicije te partnerstva i join-venture dobar su način rasta da postignete sinergiju i povećate tržište.U koje sektore ulagati u Hrvatskoj, pitamo.
– Regionalno tržište od 20 milijuna ljudi obilježavaju turizam i dobra prehrambeno-prerađivačka industrija svjetske kvalitete u Hrvatskoj, prirodni resursi u Crnoj Gori te autoindustrija u Sloveniji, što je jaka baza za početak. I ICT sektor uvijek je dobar odabir jer je baziran na kreativnim idejama mladih ljudi i može se razvijati neometano o veličini tržišta s kojeg dolazi.
>> 10 pravila bontona u poslovnom razgovoru
kompanije i korporacije su umjetne tvorevine koje se nalaze u rukama skupine ljudi na nivou cijelog svijeta i koji bi mogli stati u jedan gradić u slavoniji.taj njihov hobi se mora po svim zakonima fizike srušiti i prenamjeniti.korporacije su stvarivari koji ne pogoduju jednom društvu,čak ga i truju jer društvo sa velikom količinom takvih stvari nije u balansu.tu su zakoni i norme koje nemaju nikakve veze sa stvarnim životom i prirodom opstanka.