Žarko Puhovski: Uhićenje Mečepa novi je korak prema pomirenju

jedi bre govna,,,,,,,,,,,,titov pionir................

Hahahaha....još jedan kvazi intelektualac, tipa Vesne Pusić......nešto bi mirio.....Hrvati su u miru sa svima, tzv. gosp. Puhovski......izuzev sa onima koji im rade o glavi.....,a takvi su prošli kako su prošli.....moja prosudba je da su prošli i više nego dobro......obzirom na zločine koje su počinili........, a srbijansku manjinu u Hrvatskoj i njihove predstavnike trebalo bi brinuti kako bi tek mogli proči u nekoj novoj epizodi........ Što znač i biti intelektualac tipa Vesne Pusić objasnit će u nastavku........ Za one koji žele znati više o obitelji Pusić: Eugen Pusić, otac Zorana i Vesne Pusić, bio je visoki jugoslavenski državni dužnosnik u godinama poslije II. svjetskog rata, sudionik komunističke, titoističko-staIjinističke pravničke prakse u Zagrebu i Hrvatskoj koja je iza sebe ostavila bilancu od nekoliko desetaka tisuća mrtvih i zatvorenih Hrvata. Grga Budislav Anđelinović, brat djeda Zorana i Vesne Pusić, naredio je gušenje pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. u Zagrebu. Ubijeno je devet vojnika i četiri civila te ranjeno deset vojnika i sedam civila. Svoj je postupak ovako objasnio: \"Gospodo, ja sam po svojoj dužnosti smatrao da je to moja dužnost i ja se tim krvavim rukama, koje mi predbacuju gospoda od Hrvata, ponosim!» Danko Anđelinović, djed Zorana i Vesne Pusić, bio je bliski suradnik četničkoga vojvode Ilije Trifunovića Birčanina, kojega je osobno Draža Mihailović imenovao zapovjednikom svih četničkih snaga u Lici, Dalmaciji, Hercegovini i Zapadnoj Bosni, odnosno na području talijanske okupacijske zone u NDH. Vuk Anđelinović, stric Zorana i Vesne Pusić, partizanima se priključio tek 3. rujna 1943., dakle svega nekoliko dana prije talijanske kapitulacije. Pripadao je zločinačkoj skupini unutar 11. partizanske dalmatinske brigade koja je 7. veljače 1945. izvršila pokolj širokobrijeških fratara. Eto, potomci takvih zločinaca sjede u hrvatskom Saboru i glume intelektualce.....

ribnik, sumrak, Zekoslav, Minutes......... Zasađen je Hrast - na hakave.org

utatica Svi pod pravaški kišobran Ruže Tomašić to nam je jedini ispravan put.

Osek \"vi ste njega već proglasili za narodnog heroja što samo po sebi govori kakvi ste i našta ličite ! \" Ovakvi su narodni heroji u Srbiji i srpskoj mitologiji. U Hrvatskoj nisu!

Puhovski bi se mirio? S kim? S četncima i koljačima protiv kojih nikada nije jednu riječ rekao! On je oduvijek kritizirao Hrvate - zašto nije rekao ni slova o Vukovaru i Ovčari dok su se događali? Smrad pokvareni!

Glupost, ovo je farsa, samo da se skrene s pravih tema, HDZ mi se gadi!!

RONOLOGIJA POKOLJA HRVATA 1991-1993 Svibanj 1991. pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. 12 osoba. Napad na policijsku ophodnju. Srpanj 1991. pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. Pobunjeni Srbi. Kod Dvora na Uni. Masakr zarobljenih civila. Pokolj u Zamočama 26. srpnja 1991. Četnici. Masakr hrv. policajaca. Pokolj u Strugi 27. srpnja 1991. 12 osoba. Četnici iz Dvora na Uni. Hrv. civili iz Zamlaća kao živi zid. Masakrirano 5 hrv. policajaca. Istog dana su ubijene još 3 osobe u Dvoru. Pokolj u Kozibrodu 26. srpnja 1991. 10 osoba pripadnika hrvatskog MUP-a. Pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. Pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. Pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. Pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. pokolj policajaca u Žutoj Lokvi. 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. od Srp. Vojske. Pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. Rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Pokolj u Četekovcu kod Kostajnice, od Srp. Vojske. 3. rujna 1991. 24 Hrvata.. Balincima i Čojlugu, kod Slatine, Srp. vojske. Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 masakriranih hrv. gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 masakriranih osoba pripadnika ZNG. Autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA) Listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić, pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe, kod Gline. Pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. Pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada Pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik. Pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. Pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. Pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). Pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] Pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. Pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. Pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar. Pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. Pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. Pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, od Gline. Pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu Siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. Pokolj u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) Četnici. 1993. Pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. Rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih od mine, prigodom počasti. Odličan post, vrijedi ga opet staviti.

punkufer, uredu je sve sto si naveo da srbija treba uciniti ali ono najvaznije ja cu dodati: sve sto su u huliganskoj agresiji slupali, duzni su platiti kad se to pitanje rijesi, tek onda traziti nekakav dijalog .

profesor puhovski kao i profesor yugosipovic (yugonostalgicari)

Podravec......ne vidim mail.....kao pristupiti......

Konačno je dolijao i ovaj, jedan od najvećih ratnih zločinaca na Balkanu. Nažalost, realna je šansa da ne živi dugo i da na taj način ipak pobegne od više nego zaslužene kazne.

Najsigurniji parovi- uvjerite se http://vaha-tips.blog.hr/

Nemojte smetnuti s uma da je kreten sa slike \"predavao\" (prodavao fore) i većini \"novinara\"... Otud i njihova fascinacija Begešom, koju ovaj gore nikada nije ni skrivao...

Ako se ovdje ko izlaze sramoti to si ti !! Da slazem se da treba prestati placati medije koji daju prostora ovakvim idiotima.

nestace,osta ce ?!

Gospodine Puhovski, zar u vašoj izjavi nema mjesta za Mladića, Hadžića,Šljivančanina i sve one srbe koji su činili zločine u Hrvatskoj. Zar to nebi djelovalo na poboljšanje odnosa u \"regionu\". Sramite se sluge i Jude.

Ovdje je tema Merčep.Ne Mladić ili netko drugi.Kada ga budu pitali o Mladiću, sigurno je da neće pričati o Merčepu.

Rođen je 1946. godine u Zagrebu. Majka Židovka (Agata ili Aglaja – Agica), otac Udbaš. Brat filmski redatelj Nenad. Bio je oženjen s Nadeždom Čačinovič, Slovenkom, kćerkom Titova poklisara u Njemačkoj, Rudolfa. Uređivao je \"Jugoslovenski studentski časopis IDEJE\" s Vladimirom Gligorovim, Milutinom Stanisavcem et al. Uz Jantola, Langa, Z. Malenicu, Čizmić-Marovića, Grubišu, Žunca, Veljaka..., pripadnik je protuhrvatske struje u studentskom pokretu. Svjedok je optužbe na suđenju Čičku i drugovima. Sljedbenik je Frankfurtske škole. Od neomarksizma - Karlu Popperu, liberalnoj demokraciji, postmodernoj ljevici. Sveučilišni je profesor političke filozofije. Neka djela: \"Interes i zajednica\" (1975.), \"Kontekst kulture\" (1979.), \"Povijest i revolucija\" (1980.)... Suradnik je \"Leksikona temeljnih pojmova politike\" (Školska knjiga, Zagreb, 1990.). Sa ženom je (traljavo) preveo \"Demokratsku i autoritarnu državu\" Franza Neumanna. U osvit hrvatske slobode suutemeljitelj je udruge UJDI (\"Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu\" s utopijskim, protupovijesnim ciljem nasilnog uščuvanja Jugoslavije. Dužnosnik je i predsjednik Šoroševskog HHO – udruge za destabilizaciju i demontažu Republike Hrvatske. Hini objektivnost i nepristranost, slično klanu Goldstein. Tvrdi kako mu je stalo do općenitih \"ljudskih prava\", dočim se jednostrano zalaže za Srbe. Izražava neprikrivenu jugonostalgiju i antinacionalizam. Zastupa ravnovjesne krivnje. Izjašnjavao se u tri različita popisa različito. Prvo kao Jugoslaven, pa kao Srbin, a danas kao Židov.

Koga zanima izjava jednog lazljivog zidova.