NAJESEN U HITNOJ PROCEDURI
Vlada mijenja tri zakona da poveća isplativost II. mirovinskog stupa
Ljudima koji ove godine idu u mirovinu korekcije ne znače mnogo (ipak, nekima mogu pomoći novi cjenici), ali bi u idućim godinama trebale poboljšati isplativost II. stupa
Komentara 7
EJ
Kao i sve u Hrvatskoj, više se isplati ono što ti drugi plaćaju, a to je 1. stup...
DU
Koliko sam shvatio prijedlozi su marginalne prirode. Tipa ulaganje u zelenu energiju i blabla. Ne može se sa 5% uplata osigurati mirovina. Nužno je povećati uplate drugog na račun prvog stupa. Sve drugo je put u dugoročno siromaštvo i potpunu ovisnost o proračunu mirovinske populacije a to znači stalna kontrola i kupovina glasova njihovim novcima. Prvi stup postao je proračunski transfer a njegove mogućnosti ovisne su o rastu BDP-a što znači da su skromne. Trajno će biti na 35% prosječne plaće a vjerojatno će i dalje padati. O šteti koju inflacija radi tim mirovinama da i ne govorimo.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
uplate u prvi stup direktno idu u drzavni proracun bez ikakve provizije. a uplate u drugi stup idu u drzavni proracun preko posrednika, mirovinskih fondova, koji pri tome naplaćuju dosta velike provizije. prije 25 godina su se mirovinskom reformom, obecavalii veci prinosi na uplate, da vise nece uplate ici drzavi, nego da ce mirovinski fondovi uplate bolje oplođivati na domacem i stranom trzistu kapitala. a prinosi ne da nisu veći, čak nisu niti bez promjene, nego su naprotiv manji, upravo zbog tih provizija koje se obračunavaju i za reguliranu kupnju državnih obveznica, umjesto da se obračunavaju samo na slobodna ulaganja na tržištu kapitala.