Dokazi koji su tijekom istrage prikupljeni protiv Dragana Kovačevića i njegovih suoptuženika u aferi Janaf, onom djelu u kojem je optužnicu podigao USKOK, zakoniti su dokaz. Odlučio je tako Visoki kazneni sud (VKS), odbivši žalbe optuženika te potvrdivši odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz studenog lani.
Obrane su tražile da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje snimke tajno snimljenih razgovora, nalaz financijskog vještaka te zapisnici o pretragama doma i osoba pojedinih optuženika. Optužno vijeće ih je odbilo, a na tu odluku žalila su se petorica optuženika predvođena Draganom Kovačevićem. No VKS im je te žalbe odbio, smatrajući da je optužno vijeće pravilno zaključilo da je riječ o zakonitim dokazima te je tu svoju odluku jasno, dostatno i valjano obrazložio.
Obrane su tražile da se tajno snimljeni razgovori izdvoje iz spisa kao nezakonit dokaz, tvrdeći da nalozi sudaca istrage nisu dostatno obrazloženi, što je već standardni zahtjev obrana na optužnim vijećima. No VKS smatra da obrane nisu u pravu, a pojasnio je i zašto.
- Svi izdani nalozi (kao i prijedlozi državnog odvjetnika za izdavanje istih) sadržavali su kazneno djelo za svakog pojedinog okrivljenika, koje im se sada stavlja na teret podignutom optužnicom, iz čega slijedi da su prikupljeni dokazi osnova za podizanje optužnice upravo za inkriminirano ponašanje okrivljenika opisano u činjeničnom opisu optužnice. Isto tako, osnove sumnje za svakog od okrivljenika navedene su u svim izdanim nalozima, opsežnim i detaljnim povezivanjem svih rezultata prethodno provedenih dokaznih radnji kod produljenja posebnih dokaznih radnji odnosno rezultata prethodnih izvida kod određivanja posebnih dokaznih radnji. Protivno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je sudac istrage prije izdavanja svakog pojedinog naloga utvrdio da postoje uvjeti za njegovo izdavanje i u tom je smislu iznio u obrazloženju naloga konkretne razloge koji opravdavaju takvu odluku, a koji jasno upućuju da je u konkretnom slučaju privremeno ograničenje ustavnih prava pojedinaca bilo nužno i u skladu sa zakonom - navodi VKS u obrazloženju svoje odluke.
VIDEO Dražen Barišić i Vinko Grgić dovedeni pred suca istrage zbog afere Janaf
Što se tiče zahtjeva za izdvajanjem nalaza i mišljenja financijskog vještaka jer u nalogu za vještačenje nije navedeno razdoblje vještačenja, stav VKS-a je da obrana tu ne problematizira zakonitost dokaza, već vjerodostojnost. Isto tako VKS smatra da su pretrage doma i osoba bile zakonite, a tvrdnje obrane da svjedoci pretrage nisu bili istovremeno prisutni, obrana po stavu VKS-a nije dostatno argumentirala.
U aferi Janaf, USKOK osim Dragana Kovačevića još tereti Krešu Peteka, Vladu Zorića, Damira Vrbanca, Vatroslava Sablića, Ivana Širića i Edu Seifrieda. Prema optužnici, USKOK tereti Kovačevića da je s Krešom Petekom dogovorio da će Petekovoj tvrtki Elektrocentar Petek davati poslove s JANAF-om u zamjenu za novčanu nagradu. U tom djelu, Kovačeviću su, tvrdi USKOK, "pomagali" Zorić, koji je bio direktor Sektora sigurnosti i zaštite u JANAF-u te Vrbanc, koji je bio direktor Sektora transporta nafte u JANAF-u. Oni su poduzimali sve što je bilo potrebno da Petek dobije poslove, a za uzvrat on im je, tvrdi USKOK, dao mito. Konkretnije, prema USKOK-u, Kovačević je od Petaka primio ukupno 6,2 milijuna kuna u gotovini, Zorić oko 550.000 kuna u gotovini, a Vrbanc ukupno oko 600.000 kuna u gotovini. Za taj novac, prema optužnici, investicije za koje je Petak bio zainteresiran, završile bi u Planu investicija JANAF-a, nakon čega bi on prije ostalih zainteresiranih dobio tehničku dokumentaciju i specifikacije. USKOK tvrdi da je Petak zahvaljujući svemu tome, te uz pomoć Kovačevića, Vrbanca i Zorića dobio poslove s JANAF-om vrijedne 64, 4 milijuna kuna.
Kovačević se tereti da je po sličnom modalitetu "poslovao" i s Ivanom Širićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Cefis te Edom Seifriedom, direktorom i vlasnikom MGS grupe. Njihove tvrtke su, tvrdi USKOK, dobile milijunske poslove s Janafom, a njih su dvojica za uzvrat Kovačeviću platiti stanove i automobile.
Afera Janaf ima i kraku kojem je optužnicu podigao Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Tamo je bilo optuženo 10 osoba, s tim da je petero priznalo krivnju i nagodilo se s EPPO-om. Među onima koji krivnju niječu su Kovačević, Petek, Dražen Barišić i Vinko Grgić. U međuvremenu protiv Kovačevića i Peteka USKOK je pokrenuo još jednu istragu zbog mita.
