Koje su odredbe za suca Mislava Kolakušića ustavnopravno sporne trenutačno je najintrigantnije pitanje ne samo za Dalekovod, Vladu, sudstvo i pravnu struku.
Sudac je u svom očitovanju na prvi istup ministra Linića napisao kako je stekao uvjerenje da pojedine odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN) predstavljaju povredu Ustava i drugih zakona "na štetu vjerovnika, državnog proračuna, a time i svih građana, dok pojedinim vjerovnicima omogućuju povoljnije uvjete ostvarivanja njihovih potraživanja". Upravo je ta rečenica pokrenula lavinu i "inspirirala" ministra Linića.
Pogodovanje vjerovnika
Što bi se iz očitovanja suca Kolakušića moglo zaključiti što je ustavnopravno suspektno, pitali smo odvjetnicu Marijanu Jelić. Inače, suca Kolakušića ne poznaje i nikad s njim nije bila u kontaktu. S obzirom na spomenuti citat iz sučeva priopćenja, odvjetnica ukazuje na odredbu ZFPPN-a (članak 69. stavak 3.) u kojoj se navodi: "Tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do dana njezina odobrenja pred nadležnim sudom imaju prednost u namirenju pred tražbinama vjerovnika iz predstečajne nagodbe.". Dakle, jedni su vjerovnici povlašteni u odnosu na druge, odnosno diskriminirani, a što nam je odvjetnica ilustrirala primjerom. Duguje li Dalekovod za kupljene kabele 200.000 kuna tvrtki A prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, to potraživanje dijeli sudbinu svih ostalih prijavljenih potraživanja "vjerovnika predstečajne nagodbe". Svi su oni svjesni da u stečajnom postupku vjerojatno neće moći naplatiti dug, zatezne kamate, sudske i odvjetničke troškove te su spremni zadovoljiti se i s dijelom glavnice jer je "bolje išta nego ništa". Kako Dalekovod i nakon predstečajne nagodbe nastavlja poslovati, tvrtka B, recimo, ispostavi Dalekovodu za robu račun od milijun kuna, za što plaćanje dospijeva nakon otvaranja predstečajne nagodbe.
Ostalima što ostane
U toj situaciji primjenjuje se citirana odredba prema kojoj će se tvrtka B naplatiti jer ima prednost u namirenju u odnosu na potraživanja vjerovnika predstečajne nagodbe. To bitno umanjuje šanse vjerovnika predstečajne nagodbe da se uopće naplate, te su diskriminirani samo zbog toga što je njihovo potraživanje nastalo prije otvaranja stečajne nagodbe. U tom bi slučaju tvrtka B dobila sve, a tvrtka A se za "opće dobro" mora zadovoljiti i samo s dijelom svoga potraživanja, i to samo zato što je tako propisano zakonom. Riječ je o diskriminaciji ovisno o vremenu dospijeća potraživanja iz koje proizlaze i druge protuustavne odredbe, kao što je stopiranje ovršnih, parničnih i upravnih postupaka, navodi odvjetnica Jelić.
– Nitko ne osporava da je ideja o predstečajnoj nagodbi potencijalno posljednja slamka spasa za određena trgovačka društva, međutim, Ministarstvo financija je stručna javnost navodno od samih početaka upozoravala na to da su pojedina rješenja donesena u Zakonu pravno nerazrađena pa čak i potencijalno protuustavna – zaključila je odvjetnica. Tek treba vidjeti je li i sucu Kolakušiću sporna citirana odredba, o čijoj će ustavnosti svoje mišljenje dati Ustavni sud.
>>Platforma 112: Ministri, suzdržite se od uplitanja u sudske odluke!
