Hrvatskoj se za Crni petak ove godine potrošilo 76,7 milijuna eura. To je 17 posto više u odnosu na lani, kada je 88,8 posto građana bilo značajno ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena. Znači li to da su ljudi strpljivo čekali popuste ili su zbog sve većeg pesimizma utjehu pronašli u shoppingu?
Podatke – o zabrinutosti, ne o potrošnji, ali i o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima donosi Nulti kvadrant, istraživanje koje Val grupa provodi već četvrtu godinu u suradnji s Ipsosom. Kao i prošle godine bilježi se trend rasta pesimizma. Uz navedeni porast cijena, dolazak imigranata na hrvatsko tržište rada te potreba uspostavljanja podrške mentalnom zdravlju djece i mladih goruće su teme hrvatskog društva.
Dvije, od ove četiri teme, po prvi su puta istraživane i dobro da jesu, doduše, ako će ih oni koji trebaju uzeti u obzir. Tek 23,6 posto građana podržava dolazak imigranata, dok ih polovina doživljava kao prijetnju hrvatskoj kulturi i načinu života.
U prvih 11 mjeseci ove godine dozvole za rad i boravak u Hrvatskoj izdane su za više od 160 tisuća stranaca, koliko otprilike ima stanovnika Splita prema posljednjem, zabrinjavajućem, popisu stanovništva. S obzirom na demografske izazove, imigracija bi mogla postati ključno pitanje u superizbornoj godini koja je pred vratima.
Istraživanje nulti kvadrant
Suzbijanje rasta cijena, integracija imigranata te uspostava podrške mentalnom zdravlju djece i mladih ono je što građane doista zanima.
Briga o problemima zajednice
Zabrinjavajuće za kompanije je što unatoč važnosti pa i njihovim naporima na području okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja potrošači to slabo percipiraju. Briga o problemima zajednice, a ne samo o profitu, ključni je faktor koji utječe na odluke o kupnji za čak 70 posto građana. Dakle, jasna komunikacija djelovanja, a osobito strateški pristup ovim temama ono je čime bi se kompanije trebale ozbiljnije pozabaviti, osobito jer tek jedna od deset osoba smatra kako one to doista čine.
Druga, nova, ali itekako važna tema Nultog kvadranta pokazala je da čak 85,8 posto građana mentalno zdravlje djece i mladih vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati. Globalno primjećujemo ovaj zabrinjavajući trend jer i Manifest britanske Udruge za mentalno zdravlje djece i mladih iznosi alarmantne podatke – u 2023. godini se svako peto dijete ili mlada osoba, starosti od osam do 25 godina, suočila s teškoćama vezanim uz vlastito mentalno zdravlje.
Nina Išek Međugorac
Ova saznanja ističu hitnu potrebu za proaktivnom društvenom podrškom, ciljanim intervencijama, a ponajviše konkretnim djelovanjem. Svi smo pozvani na suradnju kako bismo stvorili okolinu koja podiže svijest o mentalnom zdravlju, a time i izgradnju društva koje se brine o dobrobiti svoje mladosti.
No, tko će to učiniti kada su pesimizam i nepovjerenje u porastu? Nema sektora koji bilježi porast povjerenja, građani su i dalje najmanje zadovoljni državnim institucijama, ništa bolje ne kotiraju ni institucije i tvrtke lokalne samouprave kao ni mediji. S druge strane, uslužne djelatnosti uživaju najveće povjerenje građana pa tako tri petine građana vjeruje svojim frizerima, pedikerima i kozmetičarima, unatoč primjerice tome što su i oni, čim se moglo, zaokružili cijene.
Bez obzira na to promatra li se inflacija u Hrvatskoj kroz nešto niže podatke DZS-a ili više Eurostata, ona je primjetna, a svaki drugi građanin za to krivi državu. Tek svaki peti smatra da su za inflaciju odgovorni vanjski faktori poput rata u Ukrajini pa unatoč mjerama vlasti za suzbijanje inflacije, čini se da ta poruka nije jasno i uspješno doprla do građana.
Prijetnja novog inflacijskog ciklusa
Zanimljivo, iako su od početka 2023. nominalne i realne plaće rasle, a time i kupovna moć građana, taj rast u kumulativu još uvijek nije nadomjestio pad kupovne moći u prethodnoj godini. Nastave li poslodavci, zbog nedostatka radne snage, s nerealnim povećanjima plaća u 2024., otvorit će se prostor za novi inflacijski ciklus i dodatno smanjenje kupovne moći.
Promatramo li posljednje četiri godine u ovoj je indeks optimizma najniži. Više je apatičnih, koji vjeruju da će im kvaliteta života ostati nepromijenjena, a građani su najpesimističniji zbog ekonomske situacije u zemlji.
Optimizam je, pak, prisutan kod pitanja koja ovise o osobnom utjecaju poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.
Suzbijanje rasta cijena, integracija imigranata te uspostava podrške mentalnom zdravlju djece i mladih ono je što građane doista zanima, no ne znamo s koliko njihovog involviranja. Nema prečica do rješenja, a spremnost za samo suočavanje s ovim izazovima zahtijeva hrabrost, ali i znanje koje čak 85 građana vidi kao najisplativiju investiciju. Mi se u Valu i dalje kladimo na znanje.
