Zahvaljujući jedinstvenom programu pod nazivom Ženski vikend Hrvatskom, Vinkovce i Županju upoznalo je 15-ak žena iz Zagreba koje su se odlučile počastiti vikend druženjem na istoku Hrvatske gdje su željele vidjeti skrivene ljepote srca Srijema. Program je osmislila novinarka i stilistica Alma Premerl Zoko želeći na posebnim i zanimljivim mjestima u Hrvatskoj urbanim ženama ponuditi program koji će ih resetirati od svakodnevice, ali i dobro zabaviti. Kako se s razlogom kaže da je istok naše zemlje uvijek dobar izbor za 'vikend bijeg', baza vikenda za pamćenje su bili Vinkovci! I to u svoj svojoj raskoši - s gradskim ulicama koje pričaju priču o bogatoj povijesti najstarijeg naselja u Europi, s restoranima u kojima miriši domaća hrana, s hotelom u centru grada u kojem ćete se osjećati kao kod kuće, sa zvukovima tamburice, smijehom snaša ali i doživljajima urbanih sadržaja koje nudi samo ovaj grad.
Zanimljivost programa Ženski vikend Hrvatskom je u tome što su svi dana ispunjeni brojnim aktivnostima, tako da se ekipa žena, od kojih se većina srela po prvi puta, mogla dobro upoznati i družiti. Ubrzo su 'kliknule' što je vikend druženju i istraživanju Srijema dalo dodatnu draž. Istraživanje Vinkovac započeto je u Gradskom muzeju u kojem se isprepliće priča o bogatoj arheološko povijesti grada, utjecaju Rimljana na ovaj lokalitet, ali i dominaciji šokačke tradicije na običaje koji i danas u njemu žive. Upravo taj spoj povijesti i suvremenog ženska je ekipa osjetila u zanimljivoj turističkoj ruti s Mirnom Katičić koja je Vinkovce pokazala na vrlo kreativan i zabavan način.
Posebno je bila zanimljiva priča o Orionu, najstarijem indoeuropskom kalendaru koji je na drvenoj posudi pronađen u ovom kraju 1978. godine, pripadao je vučedolskoj kulturi, a danas se čuva u muzeju. Njegov je utjecaj na Vinkovce, doznali smo velik, toliko se dijelovi tog kalendara nalaze i na pločniku korza koji je često prava modna pista. Vikendi su u Vinkovcima uvijek živi, jer Vinkovčani vole vidjeti i biti viđeni pa je zamišljena turistička ruta pokazala i dinamiku grada. Korzom smo stigli do gradske knjižnice, najnovije zgrade u centru Vinkovaca, kružnom šetnjom strogim centrom Mirna je napravila đir po ulici vila, nekadašnjem židovskom dijelu Vinkovaca (koji nalikuje ulicama Beverly Hillsa), pa nas je preko dijela grada nazvanog Meraja dovela u Krnjaš "najšokadijski dio Vinkovaca". U toj ulici nalazi se rodna kuća Ivana Kozarca, autora jedne od najljubavnijih šokačkih pjesama. Kad se nalazite na ovom mjestu, svakako je dobro pogledati Bosut - rijeku za koju se kaže da teče i lijevo i desno, iako se, kada smo je posjetili, činilo kao da bistra rijeka stoji.
Vinkovci, kroz priču o obitelji Ivanković, uvjerili smo se, čuvaju i od zaborava štite narodnu nošnju, te ostale dijelove odjeće koju su stariji Šokci nosili. Milan sa suprugom Nikolinom i punicom Vesnom, te njihov mlađi sin Luka s djevojkom, dočekali su nas u svom domu koji je ujedno i radionica u kojoj nastaje i tradicijski nakit, taškice i kožna odjeća, posebno pršnjak - tradicionalni slavonski prsluk. Gošće su, kako je običaj u Slavoniji, počašćene i slatkim 'poderanim gaćama', te domaćom rakijom. U priči o obrtu obitelji Ivanković koja se kožarstvom i krznarstvom bavi više od stotinu godina, oduševljava da je i danas svaki komad s njihovim potpisom rezultat manufakturnog rada u koji je često, ovisno o komadu odjeće, utkano i do stotinu različitih koraka u proizvodnji. Nešto suvremeniju priču osjetili smo u restoranu Marabu koji je u centru Vinkovaca gotovo 20 godina.
Na ovom se mjestu jede i moderno i tradicionalno i stake ali i slavonski namaz od čvaraka i slanog sira, te tjestenina s lungićem i čvarcima. Nakon se, nakon obilaska mjesta, pretvorio u radionice; prva je bila u znaku ljepote , a sve o tome kako staviti make up za svaku prigodu, kroz interaktivnu nam je radionicu pokazala vizažistica Ivona Blažević. Tema radionice bio je look 'urbane snaše', pa ne čudi kako su dominirali savjeti o tome kako naglasiti pogled, ali i definirati usne što se kasnije odlično uklopilo u poseban izlazak u jedan od najposebnijih mjesta za izlaske - Hang Loose. Riječ je o rockabilly klubu koji danju izgleda kao kafić sa sredine prošlog stoljeća, a kad padne noć pretvara se u mjesto za izlaske svih onih koji vole plesati. Te subote zabava u Hang Loose klubu izgledala je kao set najpopularnijeg retro filma u kojem je nedostajalo mjesta za ples. Doznale smo i kako piti koje vino, u kojoj čaši, koje vino pokloniti u kojim prigodama, a sve o tome znale su Tea Trošelj i Jenette Šimić iz slavonske vinarije Enosophia.
Svega tridesetak kilometara od Vinkovaca smjestila se Županja. Nazivaju je gradom nogometa (po nogometnoj lopti koju su ovdje donijeli Englezi), gradom bogate povijesti, ali i centrom Šokadije. Tradicija se ovdje priča kroz sve elemente - lijepe bijele rubine (košulje) koje se kombiniraju uz traper, pokojim bećarcem kojeg ćete vrlo brzo zapjevati s domaćinima, ali i kroz kolače koji se peku od davnina. Kako je vrijeme Korizme, vrijedne snaše Marija Kobašević i Blaženka Filipović (članice KUD-a Tomislav) pokazale su kako izgledaju kolači čiji su recepti stariji od 100 godina, a nakon što su i urbane domaćice 'zasukale rukave' i pomogle u izradi kolača u razgled Županje krenule smo fijakerom. Vukli su ih lipicanci, autohtona slavonska pasmina konja koje je u kas upregnuo Marko Maroševac, vlasnik jedinstvene tradicionalne kuće za odmor Šokačka Lady i jedan od promotora tradicije ovog kraja.
Turistička ruta strogim centrom Županje praćena topotom kopita završila je pred Gradskim muzejom grada Županje gdje je dobrodošlicu poželio ravnatelj Hrvoje Tkalac. On je pokazao postav, pričajući priču o arheološkim nalazištima koja su potvrda postojanja Županje ali i o suvremenim trenucima grada koje su uvelike oblikovali engleski industrijalci zaslužni za mnogo toga. Tako je Županja grad u kojem se prvi put u Hrvatskoj igrao nogomet i tenis, gdje su snaše vrlo brzo odjenule svilene haljine pokazujući ih na gradskim ulicama, gdje su nastale male zgrade između tipičnih šokačkih kuća.
Kako izgleda spoj tradicije i modernog posebno se moglo vidjeti u etno zbirci u sklopu muzeja gdje je stilistica Alma s djelatnicom muzeja Blaženkom Filipović napravila modnu radionicu u kojoj se moglo vidjeti da se elementi bogate šokačke modne povijesti danas često nalaze i u kolekcijama modernim modnih brendova. U priči o bijelim odjevnim predmetima, o kojima je Alma pričala, a koji će obilježiti ovo ljeto Blaženka je dodala i savjete na temu održavanja odjeće pokazujući kako su se nekad 'kuhali sapuni', ali i štirkalo vodom i brašnom.
Zadnja stanica u Županji bila je kuća čaja i začina Pannonicum gdje su nas dočekali Ana-Marija i Darko Starinec, mladi bračni u čijem je braku posao jasno definiran. Darko bira biljke koje sad na plodnu slavonsku zemlju, a onda zajedno smišljaju mješavine čaja i začina koje vole domaći ali i strani gastroljupci. Da im je namjena nevjerojatna slušaju svakodnevno od zadovoljnih kupaca, a da se začini mogu koristiti na razne načine pokazali su Ana-Marijini namazi s tri vrste začina koje su žene kušale uz tipične slavonske 'grickalice' - fine kiflice i pokoji kolutić kulenove seke. I odlazak sa zadnje lokacije, te iz Slavonije obilježila je tradicija. Po dobrom starom običaju domaćin goste ispraća pred kućom, mašući automobilima koji odlaze iz Županje, a koji po dobrom starom običaju, trebaju trubeći poručiti - bilo je divno, veselimo se nekom novom susretu.
GALERIJA: Ovo je 10 najdužih tunela u Hrvatskoj: Znate li koji je na prvom mjestu?
