Već od prvog razreda u matematici, kao jednom od omraženih predmeta, učenici bi trebali, zažive li izmjene u školama od 2019. godine, učiti obradu, analizu podataka, statistiku, vjerojatnost i financijsku pismenost.
Škola za život u 70-ak razreda
U ambicioznom planu izmjene nastavnog sadržaja predavačku nastavu, svladaju li nastavnici kroz edukacije ono što se od njih očekuje, trebala bi zamijeniti interaktivna, istraživačka i projektna nastava. Tako barem najavljuju u Ministarstvu obrazovanja.
Navedene izmjene eksperimentalno će se testirati već od ove jeseni kada 'Škola za život' praktično zaživi u sedamdesetak škola. Ipak, značajniji se iskoraci u našem školstvu očekuju u 2019./2020. godini kada su sve karte položene na Ekspertnu radnu skupinu koja najavljuje kako ipak nisu, a i je ne planiraju odustati od prvotno najavljene cjelovite kurikularne reforme koja uključuje cjelovitu izmjenu nastave i međupredmetnu povezanost gradiva. Do tada u prvom razredu osnovnih škola osnovci će u sklopu matematike znati nabrojiti koristi štednje, a kako im gradivo uključuje brojenje do 20, do toga će iznosa učiti i kako najbolje raspolagati s dvadeset kuna, što mogu, a što ne mogu kupiti.
Nasuprot njima učenici sedmih razreda, tek za godinu dana na satu matematike učit će koristiti se programima dinamične geometrije te kako primijeniti interaktivne računalne programe i alate. Prema trenutačnom planu iz prirode i društva, prvašići čije će škole biti uključene u eksperimentalni program učit će od prikupljenih prirodnih materijala (žirova, školjaka, kamenčića i sl.) oblikovati različite cjeline (kućice, životinje i sl.), pa će tako, kažu u Ministarstvu obrazovanja, djeca razviti zanimanje za prirodne i društvene pojave i odnose. Nasuprot njima, učenici petih razreda koji će na jesen u eksperimentalnu provedbu iz prirode će učiti prepoznavati da je cilj prirodnih znanosti objasniti pojave u prirodi navodeći primjere u svakodnevnome životu zahvaljujući prirodnim znanostima.
Energija u ekosustavu
Srednjoškolci prvih razreda iz biologije će učiti povezivati čovjekovo ponašanje s konceptom održivog razvoja, naime, morat će znati objasniti iskorištavanje energije u ekosustavu i obrasce čovjekova ponašanja pri korištenju energijom s aspekta održivoga razvoja.
– U edukaciji za eksperimentalnu fazu kurikularne reforme 'Škole za život' trenutačno sudjeluje više od 3700 učitelja i, prema informacijama koje imam, to je najveći takav pothvat u povijesti Hrvatske. Stalno smo u dvosmjernoj komunikaciji s ravnateljima 72 škole jer je priprema učitelja najvažniji korak u reformi. Usto, veliku nam podršku u pripremi daju međunarodni stručnjaci angažirani uz pomoć Europske komisije, a dolaze iz zemalja od Finske do Australije – kazala je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Autorica tvrdi da je matematika omrženi predmet? Odakle joj taj podatak osim ako ga sama nije izmislila. Na portalu Večernjeg ipak ima previše izmišljenih vijesti.