U vukovarskom Franjevačkom samostanu danas je predstavljena knjiga pod nazivom Kronika Franjevačkog samostana 1722. - 1780., a koja je zajednički projekt Državnog arhiva u Vukovaru i Franjevačkog samostana. Kako je rečeno tijekom predstavljanja radi se o važnom arhivskom i povijesnom izvoru za istraživače prošlosti Vukovara, ali i šireg srijemskog prostora.
- Izvornik se čuva u franjevačkom samostanu u 4 knjige, a jedna je netragom nestala nakon 2. Svjetskog rata. Ovo je prva objavljena knjiga koja pokriva razdoblje od 1722.-1780. godine Riječ je o samostanskim kroničarskim zapisima koji dokumentiraju život u samostanu, ali i u Vukovaru i šire u tom važnom razdoblju, u vremenu nakon prestanka osmanlijske vlasti na ovom prostoru i integriranje postupno u tadašnju habsburšku monarhiju, rekao je ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru Petar Elez.
Dodaje i kako je prvi zapis iz 1722. godine i odnosi se na molbu građana Vukovara i potvrdu tadašnjeg magistrata vukovarske općine da su franjevci na ovom prostoru oduvijek skrbili za narod i vjernike, a završava s 1780. godinom kada je umrla Marija Terezija.
- Izvornik je uglavnom pisan latinskim jezikom i mi smo se kao arhiv odlučili na objavu izvora koji će sadržavati i prijepis latinskog i prijevoda na hrvatski, čime je dostupan svima koji žele više saznati o prošlosti Vukovara iz toga vremena, rekao je Elez.
Govoreći o knjizi fra Ivica Jagodić, inače župnik župe sv.Filipa i Jakova, kaže kako kronika bilježi sve lijepe i važne događaje gdje se opisuju na prvom mjestu blagdanska slavlja.
- Tu su i ustoličenja župana, zapisani su i svi vrijedni plodovi iz kojih možemo iščitati i vremenske prigode. Tu su i žalosni trenutci kao što su poplava na Dunavu, zemljotresi, različite vremenske nepogode, kuga, pandemija koja je bila u daleko širem pojasu nego je danas s koronom. Tu su i ukopi velikodostojanstvenika, ali i neznanih ljudi kao što je tegljač lađa na Dunavu. Sve to može pokazati autentičnu sliku Vukovara i u životu crkve i u životu vjernika koji su ovdje živjeli, rekao je fra Jagodić.
Priprema kronike je trajala 2. godine pri čemu je najprije trebalo ući u taj latinski jezik, sve odgonetnuti i prepisati i potom predstaviti na hrvatskom. Prevodi se dalje, a u planu je povodom 300. obljetnice vukovarskog samostana objaviti drugu, a možda i treću kroniku koje će obuhvatiti vrijeme sve do danas.
Ma predstavljanju knjige nazočio je i nadbiskup Đuro Hranić koji je rekao kako pozdravlja publiciranje ove kronike kao i da se nada da će poslije prvoga sveska izaći još dva predviđena.
- U franjevačkom samostanu uvijek postoji služba koju ima jedan od redovnika, a to je da bilježi sve važnije događaje kronološkim redom. Ako je netko savjestan odgovoran i marljiv i još ima i dara pa je u tome opširniji i kad se to niže iz godine u godinu i skupi se preko 300 godina kao ovdje onda to postaje prvorazredna izvorna povijesna građa koja bilježi ne samo događaje u samostanu nego je važna povijesna građa i za život cijele sredine, rekao je mons. Hranić.
