Nakon što je dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", neki dan potvrdila da su u toj zagrebačkoj klinici izolirali virus SARS-CoV-2, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima spomenuvši i suradnju sa znanstvenim Centrom izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, o tome danas piše prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci, koordinator tog Centra izvrsnosti.
Fokusirani na šiljasti protein
"Kolegica dr. Alemka Markotić i sama sudjeluje kao jedan od glavnih istraživača. Vjerujem da je mislila na suradnju u sklopu projekata koje su istraživači Centra prijavili na netom završeni COVID-19 natječaj Hrvatske zaklade za znanost, ali i druge projekte.
U aktivnosti ovog znanstvenog Centra izvrsnosti uključeni su znanstvenici koji djeluju pri tri međunarodno prepoznatljive institucije u Republici Hrvatskoj: Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (MEDRI), Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu (SuZ Bioteh) i Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" (KZIB). Drago mi je što naši suradnici iz Klinike za infektivne bolesti rade na izolaciji SARS-CoV-2 iz bolesnika. To će im omogućiti da se priključe međunarodnim projektima te da zajednički s drugim institucijama u svijetu rade na karakterizaciji ovog virusa. U jednom od takvih projekata u kojem sudjeluje velik broj europskih država sudjelovat će i kolege iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i Klinike za infektivne bolesti KBC-a Rijeka, te dr. Jurica Arapović iz KBC-a Mostar.
VIDEO Kako će izgledati život nakon koronavirusa? "Nema više rukovanja, ni sastanaka.."
Tom je projektu cilj izučavati evoluciju virusa SARS-CoV-2. U osnovi to bi značilo da će se na različitim mjestima u Europi skupljati uzorci virusa te će se određivati kako se on mijenja "u prostoru i vremenu'', a također će se analizirati dolazi li do promjena ovog virusa i u samom pacijentima tijekom infekcije i u različitim organima.
Sama se metodologija svodi na visoko protočno analiziranje genetske sekvence (slijeda nukleotida u DNA), što je moguće zahvaljujući ekstremnom napretku u ovom području istraživanja tijekom posljednjeg desetljeća. Naši partneri u Izraelu također rade na sličnim istraživanjima, što će biti jako važno. Između ostalog, utjecat će i na razvoj cjepiva i antivirusnih lijekova. Kako? Zato što će između ostalog ukazati hoće li vakcinacija s određenim tipovima cjepiva imati smisla ili ne. Ako se element virusa koji se cilja cjepivom koje je u razvoju (ili antivirusnim lijekom) mijenja tijekom vremena zbog evolucije virusa, onda je vrlo vjerojatno da takva cjepiva (antivirusni lijek) neće raditi i nećemo imati puno koristi od njega.
Trenutačno su primjerice gotovo sva potencijalna cjepiva usmjerena na takozvani 'spike' protein SARS-CoV-2 jer on omogućuje infekciju ljudi. Ali ako spike (protein šiljastih izdanaka, op.a.) evoluira, odnosno ako je podložan promjenama onda je upitno hoće li samo cjepivo raditi. Ovakva istraživanja će naravno biti važna iz takvih pragmatičnih razloga, ali i zbog stjecanja temeljnih znanja o ovom virusu što će biti vrlo važno dugoročno. Što se tiče samog cjepiva, to je izvan naših dohvata i naše države općenito. Razvoj cjepiva je veliki zalogaj i za ogromne farmaceutske tvrtke koje imaju proračun kao neke države, tako da si razvoj cjepiva mogu priuštiti velike farmaceutske kompanije ili institucije koje raspolažu s golemim količinama novca kao što su to neke američke ili kineske institucije.
Imamo vektor za cjepivo
Mi primjerice imamo vektor za cjepivo koji trenutačno testiramo na pretkliničkoj razini i koji se potencijalno može primijeniti i za SARS-CoV-2, što će biti predmet naših skorih eksperimentalnih istraživanja. Nedavno nam je odobren i patent za taj vakcinski vektor, ali ponavljam, bez interesa velikih farmaceutskih kompanija i ulagača, nema baš nikakvih izgleda da se takav pristup nastavi istraživati u smislu moguće aplikacije u ljudi", piše prof. dr. sc. Stipan Jonjić.
