Neki su nacionalni preventivni pregledi uspješni, neki nisu. Kod ranog otkrivanja raka dojke uz 60-postotni odaziv smrtnost je smanjena za fantastičnih 24%, dok kod ranog otkrivanja raka debelog crijeva odziv je slab i tu treba dodatno poraditi. Ističuči uspjeh novog programa za rano otkrivanje raka pluća kojeg je pokrenuo akademik Miroslav Samaržija, ministar Beroš naveo je kako je odaziv tu čak 95% pa je u dvije godine koliko program postoji pregledano 14 tisuća ljudi. Među njima kod 5% posumnjalo se na tumorske promjene, a od toga je nađeno 140 karcinoma od kojih je 60 operirano i prati se, a 30 je izliječeno.
- Akademik Samaržija mi kaže da nije u čitavoj svjoj karijeri izliječio toliko ljudi koliko ovim programom u dvije godine. Ovo su ekstremni dosezi! - naglasio je Beroš, napomenuvši kako jednako tako podržava i akademkinju Mirnu Šitum u osnivanju novog preventivnog programa ranog otkrivanja melanoma. Akademkinja, naime, svake godine s kolegama i u suradnji s primarnim liječnicima na otocima provodi preventivne preglede i uspješno detektiraju promjene na koži, a ministar tu akciju ističe kao sjajnu sinergiju bolničkog i primarnog zdravstva.
Istraživanje HZJZ-a pokazat će razloge neodazivanja na preventivne nacionalne programe, poput onog za rano otkrivanje raka debelog crijeva na koji se odazove tek četvrtina pozvanih, rekla je tijekom panela dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevencij kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a.
- Uklanjanjem predkanceroznih izraslina rak debelog crijeva može se spriječiti - podsjetila je.Dr. Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Primorsko-goranske županije, objasnio je zašto obiteljske liječnike svakako treba uključiti kod redefinicije kolorektalnog programa.
- Obiteljski liječnici s pacijentom imaju određenu razinu povjerenja i kad mi pacijente direktno upućujemo na neki pregled, npr. na test hemokulture, oko 90% pacijenata to i čini jer imaju povjerenje u savjete koje im dajem kao dugogodišnji liječnik - kaže dr. Bressan. Zabrinjavajuće je niska razina zdravstvene pismenosti, ustvrdio je, a očituje se u brojnim dolascima ljudi u ljekarne s formiranim zahtjevima donesenim na temelju poluinformacija s interneta.
- Većina dođe s nekim informacijama koje smatraju znanjem pa ih je teško razuvjeriti i uvjeriti ih u ono što im treba. Imamo problem s lažnim oglasima o čudotvornim lijekovima. Pokušali smo to rješavati, ali u sadržaj oglasa nitko ne ulazi. Treba osvijestiti činjenicu da puno ljudi u ruralnim sredinama nevjerojatno nasjedaju takvim oglasima i troše svoj novac na nešto što im neće pomoći ili će im još i naškoditi - rekla je mr. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Soldo je ponovno poslala poruku zdravstvenoj administraciji kako je ljekatništvo neiskorišten potencijal. U ljekarne, naime, dolaze zdravi ljudi ili oni koji se smatraju zdravima i to u prosjeku 30 puta godišnje. Puno bi se dalo napraviti kad bi se ljekarnike uključilo u kontrole kroničnih nezaraznih bolesti pa da ljekarnici uz izdavanje lijeka, pacijentu daju informacije o njegovoj bolesti i korisnim navikama koje bi mu pomogle.- U Kanadi je velik broj transplantiranih prestao uzimati terapiju, ne shvaćajuči da to znači povratak na dijalizu. Nadam se da će se ljekarnike uključiti na način da pri izdavanju lijeka protiv dijabetesa, hipertenzije, KOPB-a i sl., savjetuju ljudima promjene koje trebaju napraviti u svojim životnim navikama jer im lijekovi sami za sebe neće pomoći - kazala je Soldo.
Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu upozorio je da se zdravstvena pismenost tiče i ljudi koji rade u sustavu, a ne samo pacijenata. Treba naučiti slušati pacijenta, kaže Belina.- Osoba u sustavu vam treba objasniti što je točka A i što je točka B, što dalje trebate napraviti. To je dio kome treba posvetiti odgovornost, pacijenta moramo učiniti dionikom - kazao je Belina.
Dodao je kako treba razmišljati o pravilnoj komunikaciji pa, s obzirom da ljudi u ruralnim područjima ne koriste internet u tolikoj mjeri, u svrhu zdravstvene pismenosti valja koristiti tv, radio i tiskane medije.Kvalitetan izvor znanstveno utemeljenih i vjerodostojnih informacija nalazi se na stranicama HeMED-a (Hrvatska elektronička medicinska edukacija), ukazao je Sani Pogorilić iz Inicijativne farmacutske industrije (IFI).
- Priručnici su tu za liječnike, ali i za bolesnike, pretraživati se može na tri ekrana i saznati puno toga o simptomima, indikacijama, raznim fazama bolesti, lijekovima, najboljim ishodima itd. Te stranice doprinjet će razvoju zdravstvene pismenosti - kazao je Pogorilić.
>> VIDEO: Počela sezona skijanja na Sljemenu
