Premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici Vlade se tako veliki požar koji je zahvatio područje Šibensko-kninske županije nije dogodio zadnjih šest godina. Rekao je da će Vlada sagledati štete i pripremiti podršku opožarenim područjima.
U uvodnom govoru premijer Andrej Plenković se zahvalio ministru Mariću na doprinosu i postignućima. "Želimo mu puno uspjeha", kazao je. Novi ministar i potpredsjednik Vlade su se imali priku predstaviti na Odborima. "Idemo s novim timom suočiti se s novim izazovima", kazao je. premijer.
"Tema koja nije dobra je veliki požar na području Šibenika koji se nije dogodio zadnjih šest godina. Bili smo s cijelim nizom ljudi, najveći požar, suša, vjetar. Izgorjelo je između 10 i 20 kuća. Sreća nema ljudskih žrtava, ima nešto manje ozlijeđenih. Zahvaljujem svima koji su se angažirali na požrtvovnosti i našim građanima koji su učinili velike napore da spase kuće , imovinu i svoje najbliže. Mi ćemo u tom smislu sagledati štete i pripremiti podršku koja će ići prema Gradu Šibeniku i županiji kada smo činili i zadnji put oko sjevera Hrvatske", kazao je.
"Nadamo se da ćemo sve naše sposobnosti staviti u funkciju, jer je ova sezona znatno zahtjevnija i teža nego prošlogodišnja i da ćemo na temelju iskustva i kvalitetnog funkcioniranja domovinske sigurnosti sve sastavnice staviti u funkciju i omogućiti onima koji daju najveće napore da odmore i predahnu i da ih onda druge postrojbe zamjene, i tu zahvaljujem i drugim vatrogascima", kazao je Plenković.
Premijer se dotaknuo i Zakona o sigurnosti prometa na cestama. "Riješili smo pitanje zakona koji se odnosi na sigurnost cestovnoga prometa. Vlada je odlučila da zastanemo s izglasavanjem dok se ne nađe rješenje. Tražili smo ministra Božinovića i Beroša da razgovaraju s obiteljskim liječnicima. Mi ćemo danas uputiti amandman na prijedlog Zakona na temelju kojeg su uklonjene pojedine nejasnoće i problemi. Dobro je što su obiteljski liječnici zadovoljni. Našli smo soluciju koja je dobra i s aspekta sigurnosti i s aspekta liječnika. Oni koji su pacijenti pa su primatelji neke vrste terapije koja može utjecati na sposobnost će to znati, imat će i svoju odgovornost da ako su pod utjecajem lijekova ne voze. Vjerujem da smo s ovakvim pristupom riješili ovo pitanje na dobrobit građana u sigurnosti u prometu i stavili odgovornost na pravičan način na sve u ovom procesu", dodao je.
Sastanak GSV-a
"Spomenut ću sastanak GSV-a, to je ovaj kvartalni sastanak, teme su bile i energetika i budućnost Europe nakon kraja ove velike Konferencije Budućnost Europe. Važno je u tom stalnom dijalogu osluhnuti raspoloženje sindikata i poslodavaca. Postigli smo razumijevanje o Zakonu o radu koji ćemo mijenjati u dva koraka, najprije usklađivanje s dvije europske direktive, jedna je posebno važna, ova koji govori o balansu poslovnoga i privatnoga života i druga koja govori o uvjetima za radna mjesta. Mislim da smo tu postigli odličan konsenzus i da ćemo nadalje pomiriti te dvije udaljene koncepcije sindikata koji traže više sigurnosti za radnike i poslodavaca koji traže veću fleksibilnost, a naravno i državu i Vladu koja u tom pogledu mora gledati širu sliku i težiti prema boljem i pravednijem radnom zakonodavstvu", kazao je.
"Prošloga tjedan započeli smo pregovore o članstvu Hrvatske u OECD-u. Zadnja organizacija u koju Hrvatska još može pristupiti, Organizacija za europsku suraju i razvoj, to je veliki iskorak. I mi ćemo u tom procesu, kroz pregovarački proces, perfektuirati i provesti sve procese", kazao je.
Vladavina prava
"Objavljeno je treće godišnje izvješće o vladavini prava u EU. Mi smo kao Vlada zadovoljni izvješćem, riječ je o do sada najboljem izvješću kada je riječ o ocjenama za Hrvatsku tzu se prepoznaje napredak i na području suzbijanja korupcije i pravosuđa. Mi smo usvojili niz zakona i akata kojima smo upotpunili naš antikoruptivni set. Ono što se dokazuje svakoga dana, pravosudna tijela su samostalna, neovisna djeluju nepristrano i profesionalno bez ikakvih upliva i pritisaka i važno je da se svatko u Hrvatskoj ponaša sukladno zakonu a da pravosudna tijela rade svoj posao kako im je definirano zakonskim ovlastima", kazao je premijer.
"Određene su preporuke, njih je pet u ovom izvješću su vrlo prosječne u smislu broja kada se radi o komparativnoj analizi s drugim zemljama, ima određenih nedostataka koji su napomenuti, od generalnog teme učinkovitosti pravosuđa,, duljini trajanja postupka, tužbi protiv novinara, i ono što se stalno ponavlja, nekada je loša percepcija nego realnost, je općenito pitanje povjerenja u pravosudni sustav. Ukupno gledajući vidi se da szu prepoznati problemi ali i reforme", kazao je premijer.
Potreba za vodom
"Mi smo u turističkoj sezoni, velike su potrebe za vodom, važno je da svi vodu koristimo odgovorno i racionalni i da pazimo zbog situacija koje su indikativne u drugim dijelovima Europe. Vidjeli smo već situaciju u Istri. Važno je da smo kontaktirali Hrvatske vode da pokrenu sve aktivnosti za akumuliranje dodatnih količina vode", kazao je premijer.
Ulazak u eurozonu
"Dolazimo na kraju jer je bilo puno toga u zadnjih nekoliko dana i do najvećeg postignuća ovih dana a to je konačna odluka na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove na kojem je bio ministar Marić. Donesena su tri pravna akta koja se odnose na uvođenje eura u Hrvatskoj. Hrvatska nakon devet godina članstva u EU, pet godina nakon pokretanja naše strategije za uvođenja eura, provođenja niza reformi, kvalitetnih, sustavnih, ulaska u tečajni mehanizam ulaska u bankovnu uniju, donošenja niza reformi od sprječavanja pranja novca, stvaranja bolje poslovne klime, borbe protiv korupcije, dolazi u poziciju da usvoji euro 1. siječnja po tečaju 7, 53450, to je svima poznato", kazao je premijer.
"Svi koji će isticati dvojne cijene to će isticati na ovako definiranoga tečaja", dodao je. "Postajemo 20. članica europodručja", kazao je.
"Mi s članstvom u europodručju dižemo naš kredibilitet, dižemo našu reputaciju na financijskim tržištima, prema međunarodnim institucijama, investitorima, ovo je dobro za državu, za banku za gospodarstvenike i za građane. U ovoj velikoj krizi puno je bolje da je Hrvatska u europodručja", dodao je Plenković.
"Fitch je u svojoj noćašnjem izvješću, apeliram na sve da ga pročitaju, prepoznaju da će naš investicijski rejting sada biti s većim invecticijskim BBB na BBB + sa stabilnim izgledima za rast. Ovo što imamo po Fitchu i što bi po Moody'su trebali imati za dva dana će biti najveći kreditni investicijski rejting Hrvatske ikada uopće", kazao je premijer.
Vlada prihvatila amandmane Zakona o sigurnosti prometa na cestama
Vlada je na sjednici prihvatila amandmane na Zakon o sigurnosti prometa na cestama te tako uvažila argumente liječničke struke koji su se usprotivili da liječnici zbog privremenih bolesti pacijentima vozačima oduzimaju vozačke dozvole.
Predstavljajući amandmane, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je kako se njima predlaže se da se u konačnom prijedlogu Zakona izmijene odredbe koje u bitnom propisuju obvezu svim liječnicima, odnosno liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranom liječniku da o privremenoj nesposobnosti upozori vozača te dano upozorenje evidentira u medicinskoj dokumentaciji.
Privremena nesposobnost ne može biti duža od šest mjeseci, sukladno pravilniku kojim se propisuju zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače.
Po isteku roka o privremenoj nesposobnosti vozač se neće ponovno upućivati na liječnički pregled, dodao je ministar.
Za liječnike koji ne obavijeste vozača o privremenoj nesposobnosti te podatak o tome ne evidentiraju u medicinskoj dokumentaciji, propisane su prekršajne sankcije, kao i za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok mu je od strane liječnika izdano upozorenje o privremenom zdravstvenom stanju.
Predložene odredbe o privremenoj nesposobnosti vozača za upravljanje vozilom stupit će na snagu danom donošenja izmjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače.
Odredbe o postupanju liječnika u pogledu trajne nesposobnosti za vožnju se ne mijenjaju, zaključio je Božinović. Vlada će amandmane podnijeti Hrvatskome saboru.
Osobe s invaliditetom oslobađaju se javnobilježničkih pristojbi
Sukladno preporuci Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sve osobe s invaliditetom ubuduće će biti oslobođene plaćanja javnobilježničkih pristojbi, predlaže Vlada izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Izmjenama se predlaže i da se materija Tarifa javnobilježničkih pristojbi izdvoji iz sadržaja Zakona te bi tarife propisivala Vlada Uredbom, kako je to uređeno i za upravne i sudske pristojbe.
Zakon se usklađuje i s važećim prekršajnim zakonodavstvom, a usklađuju se i novčani iznosi iskazani u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Vlada je na sjednici usvojila i akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2022. - 2023. koji sadrži 16 mjera i 47 aktivnosti.
"Donošenjem ovog plana potvrđuje sa dugoročna orijentiranost Vlade ka podupiranju načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija te se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga", rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
Radi pružanja pomoći žrtvama napada na katoličke vjernike u nigerijskom gradu Owo te jačanja borbe protiv progona vjernika i vjerskih manjinskih skupina u svijetu, Vlada je donijela odluku o upućivanju humanitarne pomoći u ukupnom iznosu od 30.000 eura. U napadu koji se dogodio 5. lipnja stradalo je najmanje 50 ljudi, a među stradalima je bilo i djece.
Potpore pčelarima, mjere za prilagodbu uzgajivačima stoke
Vlada je donijela program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica, ukupno vrijedan 1,2 milijuna kuna te izvanredne mjere za prilagodbu proizvođačima u sektorima mliječnog govedarstva, svinjogojstva i peradarstva, vrijedne 80 milijuna kuna.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je u Hrvatskoj tijekom proljeća ove godine došlo do velikog pomora pčela u tri županije, koji je prouzročio gubitak od gotovo dvije tisuće pčelinjih zajednica, napomenuvši da je njihovim masovnim pomorom ugroženo oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva.
Program ima za cilj oštećenim pčelarima nadoknaditi izgubljenu dobit zbog naglog prestanka proizvodnje te osigurati daljnji nastavak pčelarske proizvodnje.
"Ovim programom pomoći namjerava se pružiti financijska podrška pčelarima koji su izgubili pčelinje zajednice u pojedinačnoj vrijednosti do 860 kuna po pčelinjoj zajednici, pri čemu je za isplatu potrebna potrebna potvrda izdana od strane Državnog inspektorata. Ukupan program pomoći vrijedan je 1,2 milijuna kuna", rekla je ministrica.
Ministarstvo poljoprivrede radi nadogradnju fitosanitarnog sustava, koja će ih povezati sa svakom pojedinačnom kupnjom zaštitnog kemijskog sredstva u Hrvatskoj, a kako bi se takvi događaji ubuduće prevenirali, dodala je.
Tijekom proljetnih mjeseci 2022. godine došlo je do masovnog pomora pčela na području Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Inspektori Državnog inspektorata zaključili su da je njihov pomor uzrokovan trovanjem, uginule pčele su uzorkovane te je potvrđeno korištenje neodobrenih sredstava na tom području.
Na području Međimurske županije stradalo je 1.620 pčelinjih zajednica kod 36 pčelara, na području Bjelovarsko-bilogorske županije 240 pčelinjih zajednica kod devet pčelara, a na području Virovitičko-podravske županije 32 pčelinje zajednice kod pet pčelara.
80 milijuna kuna za izvanredne mjere u stočarstvu
Vlada je donijela i program izvanrednih mjera za prilagodbu proizvođačima u sektorima mliječnog govedarstva, svinjogojstva i peradarstva kojim želi ublažiti posljedice porasta cijena stočne hrane i energenata te omogućiti nastavak primarne proizvodnje u odabranim sektorima, a čime će se izravno pridonijeti sigurnosti opskrbe stanovništva mlijekom, svinjskim mesom, mesom peradi i jajima.
Vučković je kazala da su mlijeko, svinjsko meso, perad i jaja primarni stočarski proizvodi o kojima ovisi prehrambena sigurnost RH. Navela je da će se potpora dodjeljivati mikro, malim i srednjim poduzećima, pri čemu su ukupn sredstva planirana za taj program vrijedna 80 milijuna kuna.
Potpora će se, istaknula je, isplaćivati nakon provedenih administrativnih kontrola, a najkasnije do 30. rujna 2022.
Iznos potpore utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu unutar mjere/podmjere i to za mjeru 1. najviše do tisuću kuna po grlu, podmjeru 2.1. najviše do 750 kuna po grlu, podmjeru 2.2. najviše do 150 kuna po grlu, podmjeru 3.1. najviše do 0,50 kuna po kljunu i podmjeru 3.2. najviše do tri kune po kljunu, stoji u programu.
Provedbom tih mjera želi se osigurati nastavak proizvodnje mikro, malih i srednjih poduzeća u odabranim sektorima kojima je nužno osigurati financijsku pomoć u neočekivanim tržišnim uvjetima uzrokovanim ratnim sukobima u Ukrajini. Od spomenutih 80 milijuna kuna, 50 posto sredstava osigurano je u okviru sredstava učešća za pomoći a 50 posto sredstava iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda.
molim te nemoj nam toliko pomagati! ajde odmori se malo...