Stigao je i taj dan – varaždinska komunalna tvrtka Parkovi ubrala je prvi "prinos" stevije, kod nas još relativno nepoznate biljke. No za nju znaju brojni pobornici zdrave hrane u svijetu. Naime, stevia rebaudiana jedan je od najboljih prirodnih zaslađivača. Prah stevije, a dobiva se tako da se samelje njezino osušeno lišće, čak je 40 puta slađi od šećera, a nema kalorija i ne povećava šećer u krvi!
Zakonske zapreke
– Prepoznali smo poslovnu priliku. Na pola hektara rasadnika u Novoj Vesi zasadili smo 17.000 biljaka. Od toga ćemo proizvesti oko 700 kilograma suhoga lista. Pomnožimo li to sa 40, dobivamo slatkoću razmjernu 28 tona šećera! Brat ćemo je u nekoliko etapa – kaže Miljenko Ptiček, direktor Parkova.
No veći problem od uzgoja Parkovima će biti plasman stevije na tržište.
– Iako je još 1922. godine bila na listi zaštićenih i ljekovitih biljaka u nas, šećerni lobi odavno sprečava njezino plasiranje. Kao monokulturu, tj. čisti proizvod, poput kamilice, ne možemo je plasirati. Zavod za javno zdravstvo, pod raznim utjecajima, to ne dopušta – kaže Ptiček.
Doc. dr. sc. Bruno Novak, s Agronomskog fakulteta, prvoborac je za steviju u Hrvatskoj. Novak ističe taj paradoks s plasmanom rekavši da stevija, osim što je hrana, stimulira rad gušterače, smanjuje tlak, alergije, ovisnosti o alkoholu i cigaretama, potiče urinarne procese u organizmu i još puno toga. No zbog zakonskih zapreka Parkovi će tražiti druge načine plasmana.
Samljet će pa uskladištiti
– Izvest ćemo je u Njemačku pa uvesti u Hrvatsku. Možemo je staviti i u filtar-vrećicu čaja – kaže Ptiček i sarkastično (prema onima koji brane steviju) dodaje da mogu napraviti tablete od nje pa na pakiranje napisati da ljudima preporučuju kupanje s tabletom stevije. U svakom slučaju, Parkovi će razraditi ugovor o poslovnoj suradnji s BIOS-om, koji će distribuirati steviju. Do tada će je osušiti, samljeti i uskladištiti prah. Prešavši na uzgoj stevije i batata, Parkovi su zaokrenuli poslovnu politiku svojeg rasadnika. S BIOS-om su ušli i u proizvodnju brojnoga začinskog bilja, koje će svježe, u loncima, plasirati na police trgovačkih lanaca.
– Nismo više mogli izdržati jer nam se manje daje iz gradskog proračuna Varaždina – kaže direktor Miljenko Ptiček. Stručnjaci s Agronomije, kaže, zadovoljni su kvalitetom, a Parkovi prinosom stevije u varaždinskom kraju. Toj višegodišnjoj zeljastoj biljci odgovara pjeskovito-ilovasto tlo, a bere se kada naraste 70 centimetara.
Inače, rafiniranjem se 40 puta viša slatkoća od šećera može još višestruko uvećati. No Parkovi, kaže Ptiček, neće ići u taj postupak.
