Do kraja prošlog mjeseca ove je godine radnu dozvolu u Hrvatskoj dobilo oko 68.700 stranaca, od čega nešto više od 16.000 za turizam i ugostiteljstvo. Oko 12.000, pri tom, bili su sezonci, čije su dozvole trajale maksimalnih šest mjeseca. Uvoz radne snage nije riješio nestašicu u hrvatskom turizmu, pa su ne samo neki restorani nego čak i pojedini vrhunski hoteli, posebice na jugu naše obale, ljetos ostali zatvoreni. Gorući problem domaćeg turizma bio je tema i Foruma zagrebačkih ugostitelja, na kojemu je gost bio riječki ugostitelj Vedran Jakominić.
- U gradovima koji su i sveučilišni centri je mrvicu lakše, jer se nešto radne snage nađe među studentima. Oni koji nemaju tu sreću konobara nisu mogli naći ispod 7500 kuna mjesečne plaće. U pandemiji su plaće u ugostiteljstvu rasle i tridesetak posto, neki su ovo ljeto radili posao za dvojicu, ali to je dugoročno neodrživo. Trebalo bi fleksibilizirati tržište rada da možemo zapošljavati kad imamo vršno opterećenje, nešto slično kao što je, recimo, trgovinama dozvoljeno da angažiraju umirovljenike - kaže Jakominić, koji smatra da se problem što se počeo nazirati i prije pandemije može riješiti u idućem desetljeću, ali uz paket multidisciplinarnih mjera.
Uvoz stranih radnika, po mnogim ugostiteljima, trebao bi biti krajnji potez. No, svima je jasno da će to kratkotrajno biti jedino rješenje.
- Jasno je gdje leži problem radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, u plaćama - istaknuo je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga. - Rješenje bi bio i niži PDV, te da deset posto napojnice na svakom računu bude neoporezivo i da 13. plaća također bude neoporeziva. Svima je jasno da je domaća radna snaga bolje rješenje. Strani radnik na koncu često budu za poslodavca i skuplji, ali bez stranaca se neće moći. U Makedoniji, prema jednoj anketi, za sezonski rad na našoj obali zainteresirano je između pet i deset tisuća ljudi. Potrebe u hrvatskom turizmu su velike, samo Valamar, recimo, treba 7.000 sezonaca - ističe sindikalac.
Potrebe su velike, a problemi brojni. Predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja Žakline Troskot ističe da su zagrebački ugostitelji u odnosu na kolege na Jadranu u težoj situaciji, te da ih je od početka pandemija 1.100 zatvorilo svoje objekte. Velike nade su polažu u skori Advent i povećanje obujma posla, ali, poručuju ugostitelji, nužno im je i ponovno uvođenje mjera ekonomske pomoći za zadržavanje radnih mjesta i nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova. Također, zahtijevaju i brže izdavanje radnih dozvola za zapošljavanje stranim državljanima, te snižavanje PDV-a kavu, pivo, vina i bezalkoholna pića kako bi se otvorio prostor za dizanje plaća.
Jadni ugostitelji.Njima je samo vazan novac. Ljudski zivoti nisu u pitanju kod njih. Treba ih sve zatvoriti dok se ne dok nece biti zadnji h bolesnih. Bez vas mozemo opstati.