Od samoga početka širenja zaraze, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, pogled na epidemiološki problem, a onda i na metodu njegova rješavanja podijelio je javnost, medije, politiku pa i znanost. Zagovornike suprotstavljenih pristupa mogli bi grubo podijeliti na “ekonomiste” i “humaniste”, iako obje strane manje ili više vode računa kako o humanoj tako i o ekonomskoj dimenziji, pa su i zagovornici pojedinih pristupa mijenjali tabore. Zapravo, što više vrijeme odmiče ti se pristupi ne isključuju, sve su manje suprotstavljeni i postaju bliži.
Porast broja žrtava koronavirusa pojačavao je humanu dimenziju, pa su i veliki svjetski zagovornici epidemiološkog “ruskog ruleta” s imunitetom krda, a koji su u tomu zapravo u početku vidjeli spasonosno rješenje za svoje ekonomije, shvativši kamo ih to vodi s obzirom na brzinu širenja virusa, ubrzo odustali od tog eksperimenta.
Američki predsjednik Donald Trump nakon ignoriranja, podcjenjivanja i vrludanja na koncu je dan nakon što je, po njemu prokineska i za širenje pandemije najodgovornija, Svjetska zdravstvena organizacija preporučila švedski pristup kao model za budućnost, poručio kako Švedska plaća skupu cijenu zbog toga što, za razliku od mnogih država, nije odmah uvela restriktivne mjere zabrane kretanja i karantene. Premda pitanje je što je uopće ostalo od “švedskog modela” nakon najcrnjeg švedskog travnja u 21. stoljeću, a s obzirom na to da su i oni počeli u jačoj mjeri prakticirati distanciranje, tko god je mogao sve vrijeme od početka radi od kuće, a srednje škole i fakulteti imaju online nastavu, okupljanja su spuštena na 50 osoba... I s kakvim posljedicama? Kako smo i predvidjeli u članku “WHO hvali Švedsku, a u travnju imali tri najcrnja tjedna u ovom stoljeću”, da će broj mrtvih u narednim tjednima rasti kako se ažuriraju podaci.
VIDEO Dr. Gordan Lauc govori u kojoj smo fazi pandemije koronavirusa i što nas sve očekuje
Jučer je Statisticc Sweden objavio nove podatke i za tjedne od početka travnja, pa je sada u najgorem 15. tjednu ove godine u Švedskoj umrlo 2554 ljudi, u 16. 2493 i u 14. 2369. Do pojave koronavirusa u najgorem tjednu u ovom stoljeću bilo je 2364 umrlih. I u 17. tjednu 2020. umrlo je 2200 osoba (482 više od prosjeka 2015-2019.) te 1950 u 18. tjednu (1662 prosjek 2015.-2019.), ali kad se ti podaci ažuriraju sljedećih tjedana broj mrtvih može narasti i za stotinu do dvije.
Uzmemo li stoga kao relativno konačne podatke o broju mrtvih za prva tri tjedna u travnju, u Švedskoj je u odnosu na prosjek u petogodišnjem razdoblju umrlo 2101 osoba više. Prema Worldometru u ta tri tjedna u Švedskoj je potvrđena smrt od koronavirusa u 1585 slučajeva. Nema dvojbe, Trump je bio u pravu. K tomu, Švedska će morati odgovoriti kako je nastao višak od čak 516 smrtnih slučajeva i to u godini kad je u tjednima uoči pojave koronavirusa broj mrtvih bio značajno ispod petogodišnjeg prosjeka. Je li taj povećan broj mrtvih u Švedskoj posljedica toga što se njihov zdravstveni sustav nije bavio drugim bolestima, onkološkim bolesnicima i tome slično? Pod teretom ubrzanog i drastičnog porasta broja žrtava pandemije i katastrofičnih događanja nakon Kine, u Europi, SAD-u... sve se više osipala skupina onih koji su govorili kako je pod utjecajem propagande i manipulacije vodećih medija od mušice nazvane SARS CoV-2 napravljen slon. Čak su i kronični teoretičari zavjere bili prisiljeni preformulirati svoje teze. I oni rijetki nakon što su suočeni s prijetnjom kolapsa zdravstvenog sustava odustali su od obrane njegove svetosti kapitala odnosno slobodnog prometa ljudi, roba i usluga, slobodnog tržišta i svih drugih prirođenih mu sloboda. Eto, čak ih je barem na neko vrijeme napustio i Donald Trump, premda je bio jedan od svjetskih lidera minimalizacije problema.
Britanski premijer Boris Johnson sad je postao predvodnik usporene normalizacije. I u Hrvatskoj je bilo onih koji su se prilično ležerno odnosili prema opasnosti od širenja zaraze, da bi onda postali najveći kritičari i zagovornici uvođenja još strožih mjera, pa se opet predomislili i s onima s kojima nemaju ama baš ništa zajedničko, ustali u obranu od diktature stožera. Nema te vage s kojom se može izmjeriti koliko je i kakvih mjera potrebno kako bi postigli optimalan rezultat, sačuvali živote i što više zaštitili ekonomiju i omogućili gospodarstvu da radi. Premda, što potonje znači kad ovisimo o epidemiološkoj situaciji u Europi i svijetu.
U svakom slučaju i “humanisti” se s protekom vremena sve više pitaju koliko će biti žrtava zbog propasti ekonomije. Očito je da su se i Vlada i Stožer s maksimalnim relaksiranjem mjera ovaj put više vodili računa o argumentima “ekonomista”.
Šveđane su nam uvijek nabijali na nos kao primjer demokracije, sada se vidi koliko ta demokracija drži do ljudskih života, naročito starijih koje smatraju parazitima za kojima ne treba žaliti.