Večernji list danas slavi 55 uspješnih godina izlaženja. Spajanjem Večernjeg vjesnika i Narodnog lista 1. srpnja 1959. godine nastao je Večernji list. U burnom 55-godišnjem razdoblju objavljeno je 18.128 brojeva lista. U nastavku vam donosimo portrete naša tri najdugovječnija glavna urednika Večernjaka.
Drago Šubić (18. 7. 1975. - 18. 7. 1983.)
Uvijek se radilo s profitom
Dežurni telefon, Gost suradnik, Gost kritičar, Poslovna srijeda, Otvoreni stupci... samo su neke od kultnih Večernjakovih rubrika iz vremena glavnog urednika Drage Šubića od prije više od tri desetljeća. Šubić danas ima 85 godina, no sjećanja na te dane i te kako su živa. Priča kako je u Večernji list došao 1963. s pozicije dopisnika Vjesnika iz Brazila, dok je prije izvještavao iz Skandinavije, Velike Britanije i sa Srednjeg istoka, gdje je na Sinaju bio i prevoditelj u štabu odreda JNA u sastavu UN-a... Prvo je radio kao urednik vanjskopolitičke rubrike Večernjaka, a od 1975. kao glavni i odgovorni urednik, za čijeg je mandata počeo i jedan od najcjenjenijih Večernjakovih projekata - Turistička patrola - koja i danas kreira javno mišljenje i trendove u hrvatskom turizmu. Proglašenja najboljih bila su tada prave fešte na kojima su baš svi htjeli biti viđeni, prisjeća se Šubić. No koliko je god uživao u svom poslu, to je, kaže smiješeći se, bilo vrijeme i kad se “moralo paziti da se ne zaglavi”. Bilo je i neugodnih intervencija, kritika i lekcija dogmatskih političara i moćnika, no tvrdi kako im nije dao da se miješaju u uređivačku politiku.
- Tiraža je u to vrijeme bila velika i bez reklama, petkom s TV programom i viša od 340 tisuća primjeraka. Imali smo dobar koncept, vrhunske specijalizirane novinare i svakodnevne kolegije na kojima se Večernji analizirao, i dobro i loše - kaže Šubić. Napominje kako se Večernji list i beogradske Večernje novosti u to vrijeme nisu puno razlikovali, a iako se tada činilo nemogućim - s obzirom na to da je Večernjak pokrivao tržište od 5,5 milijuna čitatelja, a Večernje novosti na ćirilici od 14 milijuna - u relativno kratkom roku Večernjak je nakladom nadmašio konkurenciju i u njegovo vrijeme postao najtiražniji list u Jugoslaviji. Prodaja je i u inozemstvu višestruko rasla. - Kao glavni urednik, bio sam protiv nagradnih natječaja i oglasa i mislio sam da će novine, ako vrijede, dizati tiražu i bez toga. Pokazalo se to točnim. Od ukupne naklade tiskovina u tadašnje vrijeme od 230 milijuna primjeraka godišnje, Večernji je imao blizu polovice i uvijek je poslovao s profitom – kazao je Šubić.
Branko Tuđen (13. 11. 1992. - 15. 5. 2001.)
Vječna bitka za nakladu i utjecaj
Čime ćemo sutra iznenaditi čitatelje, parola dosad najdugovječnijeg glavnog urednika Večernjeg lista Branka Tuđena održala se i danas kad su čitatelji, kako tvrdi, novi, mlađi i drugačijih interesa. No u kvalitetu Večernjaka ni danas ne sumnja.
- I onda smo morali imati sve što će imati i drugi - i još nešto više, ali da bude vjerodostojno – kaže Tuđen, koji je, prije nego što je zasjeo na čelnu poziciju, zanat u Večernjaku pekao kao sportski, potom i politički novinar i komentator. Nije bilo lako, prisjeća se. Gotovo devet godina njegova glavnouredničkog staža započelo je u turbulentno vrijeme Domovinskog rata, između proglašenja neovisnosti Hrvatske, preko Oluje i Bljeska do mira. Večernjakov konkurent Jutarnji list krenuo je 1998. s novom tiskarom, dok je Večernji, iza čega je stajala politika, prebačen na staru, jedva upotrebljivu rotaciju na zagrebački Žitnjak, koju je dijelio s Glasom Koncila. - Jutarnji je odjednom super izgledao, a Večernjak je imao pola crno-bijelih, a pola stranica u blijedom koloru. Činili smo velike napore da se ništa ne dogodi – i nije se dogodilo. Pokazalo se da je bilo mjesta za dva tiražna lista – govori Tuđen, koji se iz toga vremena najradije sjeća bitke za nakladu i utjecaj, borbe za Večernjakove čitatelje, za koje se govorilo da su većinom umirovljenici.
- Pa ne možete populaciju koja je najbrojnija ignorirati – rekao je smiješeći se i dodao da se pritom zaboravljalo da je Večernji u njegovo vrijeme, s nagradnim igrama, izlazio u više od milijun primjeraka, dok je ona prava tiraža prije njegova odlaska iznosila 220 tisuća primjeraka u zemlji i 7000 u inozemstvu – i to prodanih, a ne tiskanih.
Jedan dio njegove karijere obilježio je snažan pritisak politike u Tuđmanovo doba, dok drugi, za Račanove vlade, opisuje najdemokratičnijim u hrvatskom novinarstvu. Danas u mirovini dane krati zabavom s unucima, vrtlarenjem u Zagorju..., a gotovo da nema vikenda da ne ode i na neku od amaterskih nogometnih utakmica, koje ga podsjećaju na mladost i početak sportske karijere u Večernjaku. – I danas pratim Večernjak, no prvo na internetu. Svakodnevna kupnja novina ipak je prevelik izdatak za nas umirovljenike – kazao nam je Tuđen.
Goran Ogurlić (1. 12. 2006. - )
I idućih 55 godina bit ćemo najbolji
Uopće ne sumnjam da će Večernjak i za 55 godina biti glavni “opinion maker” u državi. Prije 15 godina internet je bio u povojima, danas konzumiramo vijesti i teme putem interneta i mobilnih aplikacija, nadolazi doba tzv. “wearable gadgetsa” koji će omogućiti konzumaciju sadržaja putem, primjerice, naočala... Tko zna kako će za 55 godina naši potomci čitati/gledati/slušati/osjećati Večernjak... No sigurno je da ćemo i tada inzistirati na kvaliteti i vjerodostojnosti kao temelju čvrste veze Večernjaka i njegovih čitatelja – kaže nam u povodu 55. obljetnice aktualni glavni urednik, koji uspješno kormilari Večernjakom već 7,5 godina. Na čelnu poziciju najtiražnijeg hrvatskog dnevnika došao je s mjesta izvršnog urednika Jutarnjeg lista, a prije toga zanat je pekao i na uredničkim pozicijama riječkog Vala, RiTelefaxa, Kronike, Novoga lista... Kaže kako su njegov dosadašnji mandat u Večernjem listu u političkom smislu obilježile velike prekretnice poput ulaska u EU, velike političko-gospodarske afere... pa se kao glavni urednik može pohvaliti da je vodio Večernjak od zlatnih gospodarskih godina novije hrvatske povijesti do danas, kad je Hrvatska i službeno gora od Grčke. No nada se da je budućnost Hrvatske ipak svijetla i optimistična, što za idućih 55 godina želi i Večernjaku.
- Kod nas se uvijek nešto kuha. Na internetu nas čita gotovo 900.000 građana i još stotine tisuća Hrvata koje žive izvan zemlje. Tiskano izdanje je stabilno, vodeće smo novine i izuzetno cijenjene u svim segmentima društva. Večernji list danas prodaje 25 posto više novina od Jutarnjeg lista i od ove godine smo bolji svaki dan u tjednu. Prema službenim podacima ABC Hrvatska, gdje smo po nakladi do sada bili bolji od ponedjeljka do petka, prestigli smo Jutarnji i u subotu i nedjelju. Sada imamo ukupno najveću razliku u zadnjih deset godina.
Imamo napredne mobilne aplikacije koje iz dana u dan koristi sve više mladih ljudi. Sve u svemu, Večernji list će zauvijek biti jedan od najsnažnijih medijskih brendova – uvjeren je Ogurlić.
U dosadašnjoj glavnouredničkoj karijeri najradije pamti večeri kad se nestrpljivo čekalo prvo izdanje Večernjaka.
- To znači da imamo priče koje nema nitko drugi ili pak objavljujemo nešto što će odjeknuti. Novinarstvo, a posebno uređivanje, strast je i ne može se raditi bez emocija. No konceptualno i strateški uvijek smo držali ispravnu stranu. Tako smo, primjerice, bili jedan od rijetkih medija, među nacionalno relevantnima vjerojatno jedini, koji su od početka do kraja zastupali stav da su hrvatski generali u Haagu nevini. To je bio stav redakcije i čitatelji su znali da je to naš stav bez obzira na presudu. I u odnosu prema bilo kojoj vlasti uvijek smo neovisni i nepristrani – odgovara Ogurlić.
Ističe kako se u prvih 55 godina Večernjaka promijenilo jako puno stvari, od načina prikupljanja informacija, pisanja članaka i njihova opremanja, izgleda novina, obrade tema, uređivačke politike... Promijenilo se i medijsko okruženje jer su čitateljima dostupne informacije iz brojnih izvora i razlikuju se od onih prije 10, 20 ili 30 godina na isti način kako se razlikuju i generacije.
- Ako gledamo na primjeru obitelji, djed i baka imaju jedne navike i interese, otac i majka druge, njihova djeca treće... - napominje glavni urednik, ističući kako se ono što traže današnji čitatelji ne može svesti na jednu rečenicu... Nekima su novine osnovno sredstvo informiranja, nekima dopuna, a neki pak čitaju i više različitih novina dnevno, što urednički posao čini zanimljivijim i izazovnijim.
>> Relevantni, utjecajni i inovativni – uvijek na strani čitatelja
