Hrvatska brodogradnja već danima ne silazi s naslovnica, stanje je kritično u Puli i Rijeci. Tomislav Debeljak, vlasnik DIV grupe, alarmirao je javnost jer i Brodosplitu “vise” dogovoreni poslovi. Kaže da, ako Njemačka može stati iza brodogradnje, smije i Hrvatska. Njemačka i ostala brodogradnja EU u budućnosti će još rasti jer ćemo mi morati prestati graditi velike brodove, čiju će gradnju oni preuzeti, upozorava.
Iznenadio je vaš apel, poruka Vladi zbog problema s dobivanjem jamstava za financiranje gradnje novih brodova. Je li to problem koji se pojavio tek sada, nakon završetka restrukturiranja?
Što se Brodosplita tiče, mi smo imali problema s brzinom donošenja odluka o odobravanju jamstva, što je potreba i praksa koja se primjenjuje i u drugim članicama EU. Brodogradnja je za državu posebno interesantna industrijska grana koja pokreće velik broj popratnih djelatnosti, zapošljavanje, napredak tehnologije, znanosti, nabave opreme za brod, kooperanata, kao i svih popratnih službi te je u više od 90% slučajeva radi izvozni proizvod, što sve ima veliki multiplikacijski faktor za cijelu državu. Bitno je za brodograditelje znati hoće li i po kojim uvjetima biti sigurni u dobivanje potrebnih jamstava, u skladu s pravilima EU koja ne spadaju u područje državnih potpora.
Zašto banke u Hrvatskoj ne daju kredit brodogradilištima i zašto ona ne mogu graditi brod a da država ne jamči za gradnju?
Pa ne samo da naša brodogradilišta to ne mogu nego građenje velikih brodova ne može samostalno financijski pratiti nijedno brodogradilište u EU. Svaka država ima sličan model osiguravanja financijskog praćenja gradnje velikih brodova. Vrijednosti brodova su velike, pogotovo ako ih imate u gradnji nekoliko i to nijedno brodogradilište u EU ne može samostalno financirati svojim sredstvima pa su za to potrebni krediti. Kolaterali kojima raspolažu brodogradilišta nisu dovoljni i zato je taj model jedini način. Pogotovo u Hrvatskoj banke nisu voljne financirati brodogradnju bez takvog osiguranja. Unatoč tome što je DIV grupa financijski jedna od 10-ak najvećih privatnih kompanija u Hrvatskoj, s kapitalom i rezervama od oko 1,5 milijardi kuna, to nije dovoljno da bismo dobili toliko kredita kojim bismo mogli graditi brodove velike vrijednosti.
U ovih pet godina koliko vam je jamstava država odobrila i koliko ih je morala aktivirati?
Tijekom pet godina restrukturiranja odobreno nam je 61,6 milijuna eura i 19 milijuna kuna jamstava. Od toga 23 milijuna eura nisu korištena jer je jamstvo izdano prekasno pa je kupac odustao. Dio jamstava je vraćen jer su poslovi gotovi. Nijedno jamstvo za povrat avansa nije aktivirano na teret države (a neće ni biti).
Za koliko brodova sada očekujete jamstva države?
U ovom trenutku zahtijevali smo jamstva za sedam brodova, a očekujemo i za svaki sljedeći brod za koji procijenimo da ga se isplati graditi ako za jamstvom bude potrebe. Trenutačno je aktualno i hitno zbog krajnjih rokova isporuke osigurati financiranje za dva velika broda za koja u idućih 60 dana moramo osigurati sredstva za financiranje same gradnje po uzoru na ostale države EU jer bi u protivnom kupac mogao odustati.
Što ako ne dobijete ta jamstva?
Znači da ne možemo ispuniti zahtjeve kupaca brodova jer u našoj je ponudi i financiranje njihove gradnje pa ćemo morati odustati od tih ugovora. Međutim, uvijek sam bio pozitivac i šljaker i takvi smo svi u DIV grupi, nikada nismo odustajali ni od čega, no ako država nema interes po pravilima EK pronaći optimalan model financiranja gradnje brodova, morat ćemo prestati graditi velike brodove. Tome ćemo i prilagođavati svoje kapacitete, što može dovesti do odljeva zaposlenika. Šteta je u tom slučaju i veća jer se postignuti rezultati u restrukturiranju odbacuju.
Sve se glasnije čuje da se, s obzirom na krizu u Puli i Rijeci, sva velika brodogradilišta, uključujući i vaše, trebaju objediniti u jedno?
Nisu nam poznate te glasine. Poduzeća koja se bave velikom brodogradnjom su privatizirana, ali su pomorska dobra, odnosno navozi i dalje u svim brodogradilištima državni. Nadamo se da će Uljanik grupa naći sposobnog kupca da restrukturira brodogradilište. Možda je nepošteno što je 3. maj koji je u sklopu Uljanik grupe na početku privatizacije bio oko dvije milijarde kuna u boljem financijskom položaju od Brodosplita, a sada su zbog lošeg upravljanja u samo pet godina ušli u velike probleme pa je država Uljaniku morala osigurati jamstva za kredit od 700 mil. kuna, a Brodosplitu se osporava ono na što je imao pravo, a država nije ispunila. No neće nas to pokolebati, već želimo svu sreću Uljanik grupi i ostaloj hrvatskoj brodogradnji jer znamo da ona može i mora biti pozitivna kao i mi u Brodosplitu.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Gospodine Debeljak, zelim vam sve najbolje i divim se vasoj upornosti i izdrzljivosti. Narocito kada se vidi koliko neprijateljstva u nas prema uspjesnim ljudima ima. Cim namaknete dovoljno novca, bilo bi dobro investirati dio te zarade u edukaciju hrvatskoga puka. Ljudi ne shvacaju osnovne mehanizme i zakonitosti ekonomije. Nevjerojatno je kako pojedinci uzimaju bas splitski skver na pik i napadaju ga bez milosti. U isto vrijeme se u Puli odvija bas naopaka situzacija da socijalisticki nesposobnjakovici unistavaju skver, unistavaju drzavni novac... i nikome nista. IDS zadnja jugostranka = korupcija i nesposobnost... to sve kaze.