Javni bilježnici ili notari trebali bi pružati usluge u skladu s vremenom u kojem živimo i jednako tako trebalo bi promisliti njihovu ulogu u privatnim i javnim poslovnim procesima. Kao i svaka druga profesija, trebali bi davati dodanu vrijednost za koju onda dobivaju adekvatnu naknadu – smatra Krunoslav Hrnjak, stalni sudski vještak za područje informatike, elektrotehnike i telekomunikacija, koji nije zadovoljan prijedlogom o poskupljenju javnobilježničkih tarifa, o kojem je prvi pisao Večernji list.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je na e-savjetovanje stavilo prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, prema kojoj bi usluge znatno poskupjele, neke i do 150 posto. Javni bilježnici su, ističe Hrnjak, u javnosti percipirani kao posrednička sinekura, ured koji stvara prihod i zahtijeva ili uključuje malo ili nimalo odgovornosti, rada ili aktivne službe, pri čemu se usluga posredovanja čini kao nametnuta i nepotrebna, radi naplate naknada za državu i provizije za sebe.
Poskupljenja prosječno 25 posto
– Javni bilježnici do sada nisu uspjeli uloviti korak s digitalizacijom. Bez obzira na eIDAS uredbu, elektronička identifikacija u Hrvatskoj nije dobila odgovarajući tretman – smatra Hrnjak. Predloženi iznos veći od 23 eura po bodu za radnju koje je bod odvjetnika 1,20 eura, a sudskog vještaka 0,21 eura, dok su svi nadzirani i licencirani od istog ministarstva, upućuje, smatra, na nerazmjer vrednovanja sata rada.
POVEZANI ČLANCI:
– U siječnju 2021. godine Hrvatska javnobilježnička komora prikupljala je ponude za izgradnju i održavanje "Platforme za rad javnih bilježnika na daljinu". Trebala je biti to biti okosnica hrvatske digitalizacije koja sadrži funkcionalnosti videokonferencije te udaljenog kvalificiranog elektroničkog potpisa. Što je s time? – pita i dodaje da virtualnih bilježnika još uvijek nema, iako je rok bio šest mjeseci. Prema nekim računicama, ovjera prijepisa i potpisa, upis založnog prava radi podizanja kredita ili upis u zemljišne knjige i druge usluge mogle bi poskupjeti od 20 do 150 posto. Na primjer, nagrada za sastavljanje punomoći porasla bi sa 16 na 20 bodova, što znači da bi nakon stupanja Pravilnika na snagu, možda već početkom rujna, građane taj trošak stajao 26,6 eura. U Ministarstvu pojašnjavaju da se Pravilnik mijenja kako bi se revidirao sustav nagrada za najčešće javnobilježničke radnje, a ujedno se širi obuhvat prava javnih bilježnika na naknadu troškova nastalih u vezi s obavljanjem tih radnji. Nadležnosti javnih bilježnika su se proširile, posao je, tumače, sve složeniji i duže traje, pa su i troškovi veći. Osim toga, ističu da se vrijednost boda za utvrđivanje javnobilježničkih nagrada nije mijenjala od 1994. Nove cijene porasle bi, izračunali su, u prosjeku za 25 posto.
POVEZANI ČLANCI:
Komentara na e-savjetovanju zasad nema puno, vrijeme je godišnjih odmora. Pokušali smo dobiti obrazloženje Hrvatske javnobilježničke komore, no poručili su da u ovom trenutku nisu u mogućnosti "organizirati predstavnika Hrvatske javnobilježničke komore za davanje izjave".
Potvrda o ovrhi 13,30 eura?
SDP je već od Ministarstva pravosuđa zatražio da se prijedlog povuče i doradi jer se radi o dodatnom udaru na građane.
– Umjesto smanjivanja troškova kod ovršnog postupka, Vlada naknadu za izdavanje potvrde o ovršnosti rješenja diže za čak 150 posto, pa će ona umjesto 5,32 ubuduće stajati 13,30 eura – istaknuo je predsjednik Saborskog odbora za pravosuđe Mišel Jakšić.
>> VIDEO Grčka policija pronašla oružje kojim su se mlatili hrvatski i grčki huligani u Ateni
Sami sebi određuju, a nama nameću, što će nam naplatiti i k tome sami sebi određuju cijenu za to. To se zove pljačka jer je u 80% slučajeva nepotrebno i nametnuto bez ikakve alternative ili ozbiljnog razloga. Paraziti.