Štrajk liječnika očito je zasad odgođen, ako je suditi po zadovoljstvu čelnika liječničkih udruga nakon sastanka s premijerom Plenkovićem. Formalno, Glavni odbor Hrvatskog liječničkog sindikata donosi konkretnu odluku o štrajku, a ima zeleno svjetlo od sindikalne Skupštine koja je štrajk jednoglasno podržala. Međutim, ako su na sastanku čelnika Liječničkog sindikata, Komore te udruga bolničkih, obiteljskih i mladih liječnika s premijerom dogovorene neke stvari i za njih dani rokovi, onda je jasno da se neće ići sa štrajkom prije tih rokova, točnije, prije jeseni.
Dogovoreno je da će se do kraja mjeseca, odnosno do 28. travnja, donijeti Uredba o koeficijentima.
Četiri zahtjeva
Od četiri glavna liječnička zahtjeva s kojima su išli u prosvjed, jedan je izjednačavanje koeficijenata za plaću specijalista s užim specijalistima, specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkima te uvećanje koeficijenta za specijalizante. Ta bi izjednačavanja na snagu trebala skupiti krajem ovog mjeseca, a za njih je potrebno ukupno 76 milijuna eura na godišnjoj razini. Iznos je to bez prekovremenih sati, napomenuo je ministar Vili Beroš, jer oni se ne mogu predvidjeti pa nije nemoguće da u konačnici to bude i sto milijuna eura, što je respektabilan iznos koji će, ako se prvotni plan ne promijeni, ići iz budžeta HZZO-a.
Dogovoreno je i da će vrlo skoro liberalizirati ugovorne obveze za mlade liječnike i riješiti postojeći sporni ugovori. Naime, iako su 2019. godine zakonskim izmjenama ukinuti ugovori koje liječnici nazivaju "robovlasničkima" jer su propisivali ogromne penale za prijevremeno napuštanje ustanove koja je omogućila mladom liječniku specijalizaciju i maksimalni iznos za te penale svele na oko 200 tisuća kuna, jedan dio tih ugovora još je na snazi. Dio ravnatelja nije htio potpisati anekse i smanjiti te penale, na taj način ne dozvoljavajući mladim specijalistima da napuste bolnicu prije ugovorenog roka.
– Kada je riječ o ugovornim obavezama nakon specijalizacije, moramo izbalansirati javni interes i mogućnost liječnika da odabere svoj put. Zato ćemo ipak liberalizirati ugovorne obveze, a pravnim aktima riješiti postojeće stanje. Sagledat ćemo koliko je to realan problem, prema nekim podacima samo je desetak takvih ugovora – kazao je ministar i dodao da je tu najmanji problem kad liječnik prelazi iz jedne javne bolnice u drugu i da tu vjerojatno ne bi trebalo biti obaveze obeštećenja. Kao treća dogovorena tema je Zakon o radno-pravnom statusu liječnika, ključan od četiri zahtjeva jer izravno će utjecati na slabije naseljena područja zemlje koja ostaju bez liječnika. Taj će Zakon ići paralelno sa Zakonom o plaćama u javnim službama.
Usklađivanje rada
– Materijalna prava riješit će se zajednički za sve u Zakonu o plaćama u javnim službama, a neke specifičnosti liječničke struke riješit će se Zakonom o radno-pravnom statusu liječnika, poput problema privlačenja liječnika u pasivne krajeve – kazao je ministar Vili Beroš. Četvrti na listi liječničkih zahtjeva zbog kojeg su prosvjedovali na Markovu trgu prije no što ih je premijer u utorak konačno primio i razgovarao s njima više od tri sata, jest usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima. Dugo se već žale na uvjete rada u kojima su često istovremeno zaduženi za rad na nekoliko "radilišta" odnosno na činjenicu da u praksi liječnik uj ambulanti ima značajno, pa i dvostruko više pacijenata od predviđenog. Tu su obećane neke promjene do 1. listopada.
Ministar Beroš osvrnuo se i na liste čekanja koje su s prosječno 171 dana skraćene na 157 dana. To je nešto, ali ne dovoljno, priznao je. – Bit ću zadovoljan samo novim pravilnikom koji će optimizirati vrijeme čekanja za svaku pojedinu bolest i stanje. Ovo zasad veseli, ali ne do kraja – kazao je. Svih je pet liječnika na kraju sastanka izrazilo zadovoljstvo postignutim dogovorom i samim razgovorom. Kako će se to konkretno odraziti na pacijente, pitali smo.
– Danas to nije bila tema već smo se koncentrirali na četiri ključna zahtjeva s kojima smo i išli u prosvjed i najavili štrajk. Premijeru sam prezentirala u ime KoHom-a katastrofalno kadrovsko stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao i činjenicu da u novom zakonu koji je nedavno donesen nije ništa stimulativno za obiteljske liječnike, za što je on pokazao razumijevanje. Što se pacijenata tiče, bitno je da se zdravstveni sustav prodrma iz temelja, a ovo su ključne stvari koje će utjecati na to da liječnici ne odlaze – rekla nam je dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHom-a.
Inflacija je super sjela vladajućima. Na višlje cijene uredno se plaća više PDV-a, a kad treba povećati rashode, onda su državni zaposlenici primorani "povećanje" ishoditi prijetnjama štrajkom. Ali, uopće se ne radi o povećanju nego o usklađenju plaća s inflacijom. Sad će redom morat sve državne služne u bitke da se i njima usklade plaće, što će nakon otezanja Plenković preko volje "velikodušno" prihvatiti i tako kod neukog naroda postati još popularniji.