Što će se sve promijeniti u hrvatskim školama u idućih nekoliko godina
Više neće biti općeg uspjeha ni u osnovnoj ni u srednjoj školi, a u prva dva razreda neće biti brojčanih ocjena uopće.
Komentari 7
A u kojem razredu osnovne skole ce djete vec biti "odredjeno" da ce biti gimnazijalac ili ici na zanat? I Njemackoj vec u petom razredu osnovne skole vrse pritisak na djecu a mnogi nisu ni zreli da znaju sto zele poslije kad odrastu. Hoce li zavrsetak gimnazije biti preduvijet za studij?
I sto ce se promjeniti ? Prvo treba raditi promjenu od gore, dakle od fakulteta, pa na nize, a ne od prvog razreda, jer na kraju opet dodjemo do istog problema, a to su zastarjeli programi na fakultetima. Tko lii je smisljao ovo da mi je samo znati, jer taj nema pojma da je ocigledni problem na fakultetima. To je kada podobni rade reforme, a ne sposobni i onda od tih reformi nema nista, jer reformiraju prvo tamo gdje uopce ne lezi problem.
Hrvati još spavaju zimski san. Tako si za reforme u školama ostavljaju cijelih 6 godina. Polako drugovi, da se ne bi oznojili od silnoga rada i planiranja! Što to znači? Djeca koja su tek sada krenula u prvi razred uu biti će cijelo školovanje provesti u sustavu koji je već otpisan i zastario. Sve ovo o čemu se ovdje piše u Europi postoji i u stručnim krugovima je poznato već preko 20 godina. Kakav opći uspjeh, kakvo ponavljanje razreda? Kakva fizika, kemija, biologija, zemljopis i povijest? To su predmeti koji se uopće ne ocjenjuju i nastava se odvija u formi radnih grupa i prezentacija. Hrvatski jezik, strani jezik i matematika s geometrijom čine temelj nastave. Tu je i puno više projekata, rada u grupama, zatim smanjivanje beskonačnog ljetnog odmora od skoro 3 mjeseca za koja se djeca potpuno odviknu od škole i školskih obaveza, potom zahtijevanje i poticanje socijalnih i društvenih kompetencija nauštrb suludog bubanja nepotrebnih podataka. Mogao bi nabrajati do jutra i sve se gledajući iskustva drugih zemalja može provesti za godinu ili dvije. No nama je dobro i ne moramo žuriti. Strukovno srednjoškolsko obrazovanje je pak posebna priča, jer školuje kadrove koji gotovo bez izuzetaka završavaju na zavodu za zapošljavanje, a radu u struci se uče tek kada nekim čudom ili vezom dobiju posao.
Nema tu problema sa prenošenjem znanja ili učenjem, problem je interes koji ova naša bezperspektivna država uništava na svim razinama i ne otvara mogućnosti znanju da se razvija osim usmjeravanjem tog znanja na Macelj
zanam sigurno da ce skolovat novu radnu snagu za njemacku,,,
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Sjećam se onih cvjetića koji su glumili ocjene u prvom osnovne. Trebalo im je dvadeset pet godina?! Mozak baj baj. Iduće očekujemo ukidanje gimnazija i vraćanje Šuvarovog sustava. Da, čak je i to bilo bolje od ovakvog nakaznog školstva. Bar si posao dobio, a s gimnazijom si nitko i ništa, čak ni za bauštelu.