Belgijski ministar vanjskih poslova Dider Reynders otkrio je danas u Bruxellesu da je u istrazi koja je dovela do uhićenja jedinog preživjelog sudionika terorističkih napada u Parizu ključna bila razmjena obavještajnih podataka među raznim zemljama.
Racija bila ključna
Kazao je i da su do Salaha Abdeslama došli nakon što su belgijski istražitelji proveli raciju na neimenovanoj lokaciji u Bruxellesu i pronašli veliku količinu teškog naoružanja. Materijalni dokazi nađeni na tom mjestu prepunom oružja odveli su istražitelje do stana u bruxelleskom kvartu Forest, gdje je racija provedena u utorak, a dokazi nađeni u tom stanu odveli su istražitelje do stana u kvartu Molenbeek, gdje je Abdeslam u petak uhićen. Iako belgijski ministar nije poimence spomenuo nijednu od zemalja koje su sudjelovale u ključnoj razmjeni obavještajnih podataka, neslužbeno doznajemo da je i Hrvatska jedna od tih zemalja. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska je gotovo svakodnevno sudjelovala u razmjeni informacija, među ostalim i informacija o kanalima ilegalne trgovine oružjem.
U zaključcima Vijeća EU nakon terorističkih napada u Parizu spominjale su se zemlje zapadnog Balkana kao područje odakle kalašnjikovi, eksploziv i drugo teško naoružanje ilegalnim kanalima ulazi u EU i dopire do kriminalnih ili terorističkih skupina, a zemlje članice EU pozvane su da to suzbijaju što bolje mogu. Suradnja sigurnosnih službi nije nešto što se odvija automatizmom, EU nema gotovo nikakve ovlasti nad tom sferom koja je u domeni nacionalnih vlasti, a ni NATO nema formalnog utjecaja. Osim toga, upućeni izvori govore da je tajne službe različitih zemalja vrlo teško privoljeti da surađuju i dijele informacije koje imaju jer po prirodi svog posla te službe nisu sklone dijeliti podatke i operativna saznanja, pa čak ni s drugim službama unutar svojih zemalja, a još manje izvan svojih granica.
Promjena nakon napada
No to se počelo polako mijenjati nakon terorističkih napada u Parizu, iako još nije potpuno promijenjeno i još se razmjena informacija sigurnosnih službi odvija stidljivo. – U tradiciji je službi da prikupljaju informacije, ne da ih dijele. Moramo mijenjati taj mentalitet. Kapaciteti za razmjenu informacija sigurnosnih službi sve su veći, a informacije trebamo dijeliti još više – kazao je Reynders.
U Europolu, koji koordinira europske policijske službe, postoji sustav SIENA za sigurnu i brzu razmjenu podataka, no prema podacima prezentiranima Vijeću EU u studenom 2015., samo je 14 od 28 država članica EU spojilo svoje protuterorističke službe na SIENA-u.
>> Abdeslamov odvjetnik će tužiti pariškog državnog odvjetnika
>> Otisak prsta na čaši vode, signal mobitela i sumnjivo velika dostava pizze!
mi pomažemo europi u borbi protiv terorista....a protiv "domaćih" četničkih terorista ne činimo ništa.....pa projekcija je očita....četnici nam žele štetu na bilo kojem planu (memorandum2)....a što je sa onom:"bolje spriječiti nego liječiti"?????.....ne trebamo čistiti četničke teroriste?.....ili je naziv za teroriste samo ako je plasirano negdje drugdje a ako nije spomenut taj pojam na lokalnom terenu, četnički teroristi ne postoje?.....pa nije terorizam samo napad bombama....terorizam je jako širok pojam sa mnogo inačica....stoga, četnički terorizam treba tretirati bez milosti !