Mostov Miro Bulj te HDZ-ov Miro Kovač zatražili su danas u Saboru stanku kako bi pozvali hrvatske institucije – Vladu i predsjednicu RH – da stanu u zaštitu hrvatskih građana u Bosni i Hercegovini, a posebice 10 pripadnika HVO-a koji su ovih dana uhićeni u Bosanskoj Posavini, Složni su, kažu, da svatko treba odgovarati za svoje zločine, no politički kontekst cijele priče, naglašavaju, dokazuje da je ovdje riječ o nepravednom progonu.
– Svakodnevno smo svjedoci vijesti o uhićenjima pripadnika HVO-a i visokih časnika Hrvatske vojske. Svjedoci smo posljednjih godina da Bosansko pravosuđe podiže optužnice protiv hrvatskih branitelja, generala. A što je sa zločinima koji su u BiH počinjeni nad hrvatskim življem, što je s 41 ubijenim hrvatskim civilima u Uzdolu, što je sa zločinima u Središnjoj Bosni, poput pokolja u Križančevu selu, Brajkovićima i drugim mjestima 1993. godine? Za to nije podignuta ni jedna optužnica – primijetio je Miro Bulj te dodao kako sve zločine treba osuditi, ali u slučaju posljednjih uhićenja u Orašju, naglašava, izvrće se istina.
– Mi smo s HVO-om zaustavili velikosrpsku agresiju i nama treba istina o Domovinskom ratu. Haaški sud je potvrdio da smo imali oslobodilački rat. Vijeće nacionalne sigurnosti postoji i predsjednica RH dužna ga je odmah sazvati i stati u zaštitu hrvatskih branitelja. Pozivamo hrvatske institucije da stanu u zaštitu hrvatskih državljana, a ne da budu na otvorenom lovištu i da ih se proganja. Sve institucije moraju reagirati jer Hrvatska ima pravo, ali i obvezu zaštititi svoje istinske heroje – poručio je Bulj te dodao kako se dosad sve svodilo na suđenja braniteljima dok su se istodobno izdavali hrvatski nacionalni interesi.
HDZ-ov Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova, podsjetio je da je Hrvatska potpisnica općeg okvirnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, zbog čega je i Hrvatska jamac cjelovitosti BIH, poštujući pri tome njezinu neovisnost.
– No mi imamo i obvezu jamčiti osobitu skrb Hrvatima u BiH, i to činimo. Jasno je da je svaki zločin – zločin i da ga treba procesuirati, no treba uvijek imati na umu i politički kontekst, a Hrvati u BiH na referendumu su glasovali za neovisnost u BiH, prvi su ustali protiv agresije na BiH, dakle spasili su BiH, a najveći su demokratski gubitnici u BiH – nabraja Kovač te dodaje kako je danas Hrvata u BiH manje nego prije 25 godina, što on drži dokazom da su Hrvati najveće žrtve rata u BiH.
– Hrvati su gotovo istrebljeni, iako su oni branili BiH, a danas su predmet optužnice. Nećemo se miješati u rad institucija BiH, ali imamo i to pravo ako tamo vlada pravna nesigurnost. Očekujemo od svojih vlasti da u suradnji s kolegama iz BiH prekinu tu pravnu nesigurnost, da se zna tko je sve optužen, da se zna koga se planira uhititi, jer je ovakvo ponašanje neprihvatljivo za nas – naglašava Miro Kovač. Podsjeća da Hrvatska po pitanju budućnosti BIH ima konsenzus svih političkih opcija, a to je njena integracija Europskoj uniji, što, smatra, očito nekome smeta.
– Nije normalno da naša Vlada otputuje tamo, dâ im podršku na njihovu putu u EU i pošalje poruku da će im u tome pomoći, a nakon toga dobije "čestitku" u obliku 10 uhićenja u Bosanskoj Posavini. To nije prihvatljivo, i očekujemo od svoje Vlade i svoje predsjednice da se zauzmu u odnosu na kolege iz BIH, da raščiste tu stvar i da prekinemo s tom pravnom nesigurnošću – zaključio je Miro Kovač.
Reakcije zastupnika
HDZ-ov Stevo Culej smatra da su uhićenja povezana s onim što je radila Vlada Zorana Milanovića. Ipak, neki komentiraju kako su ta uhićenja vezana uz Haag, pa je upitan smatra li da je to moguće.
– Haag nikada ne bi mogao proslijediti ni jednu optužnicu, a da nije dobio zeleno svjetlo ili od naših vlada ili od dužnosnika koji su u tim vladama obnašali određene funkcije ili onih kojima su ti materijali bili dostupni – odgovara Culej te optužuje i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da je "raznoraznim kanalima 'doturao' svakakve dokumente" na račun naših branitelja.
Osvrnuo se na činjenicu da je do uhićenja došlo dva dana nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković bio u BiH.
– Optužnice su došle i uoči Dana mrtvih, što nam govori o nepoštivanju kako naše države, tako i naših institucija, ali i istine da smo mi bili žrtva u ratu, a ne agresor. To je barem nama koji smo suvremenici tog vremena jasno – dodaje Culej koji, naglašava, ne vjeruje ni našima, a posebice ne vjeruje bosanskim pravosudnim institucijama jer ima mnoga loša iskustva s našim institucijama i zna da pravda ne pobjeđuje.
Đakić: Sumnjamo u navode iz Banje Luke
Njegov stranački kolega i predsjednik Hvidre Josip Đakić nova uhićenja vidi kao plod pisanja Centra bezbednosti Banje Luke.
– Mi znamo za te njihove poteze, nema mira za orašku enklavu koja se obranila sa sve tri strane, odakle je bila napadana od srpskih agresora. To je jedina enklava koja je u BiH zapravo ostala čitava. Sumnjamo u navode koje je Centar bezbednosti Banje Luke iznio, kao i u njihov pravni sustav vrijednosti koji ne funkcionira. Vidimo da se Milorad Dodik ne odaziva sudu u Sarajevu i kako onda možemo govoriti o pravnoj državi koja se zove Bosna i Hercegovina – komentira Đakić. Da su se uhićenja dogodila odmah nakon Plenkovićeva posjeta BiH, vidi kao pljusku Hrvatskoj i premijeru.
– No sumnjam da se može baš tako arogantno odnositi prema onima koji ti pružaju ruku iako smo u našoj bliskoj prošlosti već doživjeli svašta. I onda kada smo bili najbolji i kada smo htjeli najbolje, kad smo potpisali sporazume o suradnji koji praktički ne postoje jer ne funkcioniraju, ni iz BiH ni iz Srbije... Uzalud su sporazumi koji vrijede samo za jednu stranu, odnosno za Hrvatsku, dok za druge ne vrijede – kaže Đakić. Podsjeća kako članak 10. Ustava RH jasno govori kako se odnosimo prema svojim državljanima u drugim državama i što nam je dužnost i obaveza, pa zato uhićenima trebamo pružiti pomoć i zaštitu.
– Pravni sustav susjedne države narušen je neodazivanjem Dodika sudu na koji je pozvan zbog raspisivanja nelegalnog referenduma. Kako onda dalje tumačiti bilo kakve odnose u toj državi. Hrvati su tamo ostali i opstali, najveće su žrtve i, kao što vidimo, u Republici Srpskoj ne primjenjuje se nikakav zakon, nema povratka ni izgradnje, Hrvati su i dalje ugnjetavani, rastjerani i teško da će se u ovakvim okolnostima ikada i vratiti – drži Đakić te dodaje kako Hrvatska radi sve kako bi BiH postala europski prostor, no to očito nekome ne odgovara.
Vjeruje da će biti još uhićenja u BiH. – Postoje optužnice u Srbiji, ali i BIH, a producirali su ih isti ljudi, uglavnom srpska stranka koja je nemilice pisala optužnice za sve i svakoga, čak i za one koje su držali kao zatvorenike. Vidjeli smo to iz optužnica koje su dolazile iz Srbije, a i sada to vidimo u BiH. Sve to jasno govori o tome što im je cilj, što više Hvata prikazati kao zločince, što više ih staviti iza rešetaka kako bi ih izbrisali do kraja – zaključuje Đakić.
Glasnović: To je blamaža
Nezavisni Željko Glasnović uhićenja u Orašju vidi kao blamažu.
– To nije samo policijska blamaža, nego i obavještajna. Kako je moguće da jedna mini-država, anomalija, Republika Srpska koja je počinila više od 90 posto ratnih zločina na području BiH postavlja kriterije o ratnim zločinima iz Posavine. To su hrvatski časnici, da se razumijemo. Kako je moguće da postavljaju neku univerzalnu jurisdikciju? To je srbijansko maslo jer znamo da sad imaju vojne vježbe i Hrvatska mora pokazati zube – kaže Glasnović te podsjeća na poslovicu koja kaže, ako čovjek dobrovoljno postane ovca, da će se uvijek naći jedan vuk koji će je pojesti.
– Ako ovako nastavimo, pojest će nas njihova diplomacija. Mi moramo tražiti reciprocitet u kažnjavanju svih zločinaca, jer su oni počinili sustavno etničko čišćenje, masovna ubojstva i ta Republika Srpska još postoji – tvrdi Glasnović te dodaje kako je svatko podložan novim optužnicama po postojećem standardu srpske univerzalne jurisdikcije.
– Pitam se što su radile hrvatske tajne službe da nisu upozorile ove ljude što će se dogoditi – zaključio je Glasnović.
Zamislite da netko kao BiH hapsi francuske generale ili britanske generale ? Ili da uopće netko izvan NATO hapsi NATO časnike ? Jesmo li članica NATO pakta ili ne ? Jesmo. Zato se ponašajmo kao odgovorna država i članica NATOTO pakta. Nije naša obveza samo davati vojnike u misije nego i oštro reagirati kada se ovako nešto događa. Sve poluge vlasti trebaju hitno reagirati na državnički način i upoznati vodstvo NATO pakta s ovom diverzijom a vlastima BiH prirediti sve što treba i što kao država moramo napraviti.