Nakon što su vojni iranski brodovi uplovili u Adenski zaljev, situacija u Jemenu dodatno se zakomplicirala. Svijet strahuje da bi situacija mogla izmaknuti kontroli. I da bi lako moglo doći do sukoba između dvije regionalne sile, Irana i Saudijske Arabije, koja je pokrenula zračne napade na šijitske pobunjenike Hute. Strateški važan Jemen, podijeljen između šijita i sunita, sve više tone u građanski rat s ozbiljnim posljedicama za sigurnost cijele regije, ali i Zapada. Vojna intervencija Saudijske Arabije posljedica je sve veće dominacije Irana nad Jemenom, koji je strateški važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. U tom se području preveze više od četiri milijuna barela nafte tjedno. Saudijska Arabija strahuje da bi Huti, zavladaju li Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz.
Dva zaljevska lidera
Glavna borba u Jemenu vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika Huta, koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskom kraljevstvu Saudijskoj Arabiji. Da stvar bude gora, podijelila se i jemenska vojska koja je bila faktor stabilnosti u toj zemlji pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hute. Uz Hadija su stali pretežno sunitski jug Jemena, lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hute podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera. Dodatno stanje komplicira i Al-Qa'ida, čiji ogranak u Jemenu ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce. Isto tako, krajem 2014. pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamska država koja svojim smrtonosnim napadima želi zasjeniti Al-Qa'idu, kao što čini u Iraku i Siriji.
– Jemen je u strateškom smislu izuzetno važna zemlja – smatra prof. Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku. – Intervencija Saudijske Arabije, iako nelegitimna jer napada drugu suverenu državu, nije me iznenadila s obzirom na to da je dosadašnja vlast u kontinuitetu bila saveznička prema Saudijskoj Arabiji, odnosno prema SAD-u. Ovog posljednjeg predsjednika čak je posebno pohvalio SAD u kontekstu borbe protiv terorizma. Pokret Huta stvorio je veliki izazov prema toj vladajućoj strukturi i oni su na jednoj prilično širokoj platformi pokušali stvoriti pretpostavke da se određene stvari u toj državi mijenjaju i to ne samo u kontekstu osvajanja vlasti, nego i sve ono što je niz godina inače karakteriziralo jemenski režim – ističe Cvrtila .
– Jemen je strateški izuzetno važan i za Saudijsku Arabiju i SAD. Sada smo došli u situaciju da se unutarnja vrlo nestabilna situacija u Jemenu pretvara u strateško pitanje gdje se sukobljavaju dva zaljevska lidera, Saudijska Arabija i Iran, te potencijalno SAD koji podupire politiku Saudijske Arabije i država saveznica koje destabiliziraju Jemen. To sve zajedno, prema mojem mišljenju, vodi vrlo konfliktnoj i eksplozivnoj situaciji, dugoročno gledano, koja će destabilizirati Jemen. Jer to je država koju je teško kontrolirati i u kojoj će se sigurno radikalizirati različite skupine. Znamo da se tamo Al-Qa'ida izuzetno slobodno kretala i organizirala svoje kampove te da su Amerikanci stalno koristili bespilotne letjelice kojima su dosta intervenirali upravo u Jemenu. Isto tako, znamo da postoje prijašnji sukobi iz različitih skupina i političkih koncepcija o budućnosti Jemena tako da sve to skupa stvara jednu vrlo eksplozivnu situaciju koja može dovesti do dugotrajnog angažmana Saudijske Arabije. U samo Jemenu čak ne bih isključio ni angažman SAD-a koji već sada stvara jednu dugoročnu zapreku za stabilizaciju regije i Jemena – naglasio je Cvrtila.
Unatoč tome što su se bivša država Sjeverni Jemen i na jugu Narodna Demokratska Republika Jemen, koji su se ujedinili 1990., ostalo je podijeljenog društva. Stanovnici sjevera zemlje uvijek su se osjećali zakinutima i podržavali su pokret koji se zalagao za secesiju. Na sjeveru zemlje žive šijiti, kojima pripadaju i Huti, dok na jugu žive suniti, što je dovelo i do konflikta na vjerskoj razini. Različita plemena iz sasvim različitih motiva podržavaju jednu ili drugu stranu. Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Huta i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom.
Pokret Huti, zbog kojih je Saudijska Arabija pokrenula vojnu akciju, sebe naziva „Ansar Allah" (Božji sljedbenici). Ta militantna grupa šijitske sekte zejdita potječe iz planinskih predjela u pograničnom području sa Saudijskom Arabijom. U planinama bivšeg Sjevernog Jemena s vremenom se oformio jedan oblik teokratske vlasti gdje su na čelu bili lokalni imami, najčešće iz muslimanske sekte zejdita.
Svrgavanje Saleha
Taj oblik vladavine zadržao se do 20. stoljeća, točnije do revolucije 1962. kada su se Huti počeli osjećati marginaliziranima. Nakon što je središnja vlada pokušala zejditsku vjersku praksu prilagoditi sunitskoj, formirao se otpor koji se 2004. razvio u oružani sukob. U tom konfliktu je do 2010. poginulo više tisuća ljudi. Iako su Huti 2011. u znatnoj mjeri sudjelovali u prosvjedima koji su doveli do svrgavanja s vlasti predsjednika Saleha te im je obećano sudjelovanje u novoj vladi nacionalnog jedinstva, zbog utjecaja Saudijske Arabije Huti su bili izigrani, a vlada nacionalnog jedinstva formirana je bez njih. Nakon što je vlada usvojila prijedlog ustava kojim se predviđa podjela zemlje na šest federalnih regija, pri čemu bi Huti živjeli u izoliranom području bez izlaza na more, odlučili su rušiti vlast te pokrenuli veliku vojnu ofenzivu. U rujnu su zauzeli glavni grad, prisilili predsjednika Hadija i njegovu vladu da početkom godine podnesu ostavku nakon čega su formirali prijelaznu vladu.
– Politička je platforma Huta, osim borbe protiv kriminala i korupcije, i borba protiv islamskog radikalizma i ekstremizma koji želi dodatno radikalizirati Jemen – smatra Cvrtila.
– Vidite paradoksalnu situaciju. Huti se bore protiv ISIL-a i Al-Qa'ide kao i Amerikanci. Saudijska Arabija koja se „deklarativno" bori protiv ISIL-a i Al-Qa'ide zapravo ih financira i podržava. Što je tu najopasnije? Da i SAD i Saudijska Arabija pomažu da se Islamska država pojavi i u Jemenu. Nema dvojbe da je Saudijska Arabija izvodila agresiju i napala jednu suverenu državu, a da nitko nije reagirao. Ono što je tužno i žalosno jest da jedna institucija kao što je UN nije reagirala jer iza te agresije stoji SAD koji jednostavno ne želi da Iran ima bilo kakav utjecaj u regiji, čak i po cijenu da islamski radikali stvore novi teritorij. Destabilizacija Jemena omogućit će i ISIL-u i Al-Qa'idi da osvajaju teritorije na kojima bi se i dalje radikalizirali te mobilizirali mnogi borci i istomišljenici. Vara se svatko tko misli da su u ISIL-u i Al-Qa'idi luđaci. Oni su izuzetno inteligentni i znaju što rade. Osvajanje teritorija u Jemenu još će dodatno zakomplicirati stvari i bit će velika opasnost za europske zemlje i sve koji im se suprotstave – istaknuo je Cvrtila. I dok se zračni udari nastavljaju, cijeli svijet čeka odluku Saudijske Arabije i njezinih saveznika hoće li doći do kopnene akcije i kako će Iran u tom slučaju reagirati. Ono što je poučno je da nijedna vojna intervencija nije riješila konflikte i dovela do demokratizacije, što se vidi na primjeru Afganistana, Iraka i Libije.
>> Na pomolu novi rat na Bliskom istoku: Saudijska Arabija napala Jemen!
Saudijska divljacka monarhija je pred padom i cetiri rata koja trenutno vode protiv susjednih drzava (Bahrein, Irak, Sirija i Jemen) nece ih spasiti. Pasti ce od strane vlastite kreacije (ISIL-a) i upravo su pocinili najvecu gresku u svojoj 100 godisnjoj divljackoj vladavini. Krenuli su u naftni rat obaranjem cijena kada im jedini izvor prihoda (nafta) itekako treba jer vode cetiri rata. Biti ce veselo slijedecih par mjeseci. S padom Saudijske monarhije pada i petrodolar.