Predizborna obećanja, dobra turistička sezona, više plaće, "pojačane" božićnice i druge nagrade zaposlenicima i umirovljenicima... bili su, čini se, dovoljan okidač građanima za rekordnu blagdansku potrošnju u ovoj godini. Iako su za to zaslužni i inflacija i rast cijena – i to dvoznamenkasti za dugi niz proizvoda i usluga – proteklih se dana mahnito trošilo – čak 351 milijun eura više od početka prosinca do Božića, a nastavi li se ovako do Nove godine, potrošnja bi u ovom mjesecu mogla biti i veća od procijenjenih, optimističnih 3,1 milijardu eura.
Prema podacima Porezne uprave, građani su do Božića potrošili već 2,6 milijardi eura. Samo u subotu, dan uoči Badnjaka, potrošeno je 147 milijuna eura ili 3,6% više nego na isti datum lani. Tomu je kumovala i činjenica što je Badnjak ove godine pao u (ne)radnu nedjelju pa je iznos računa na taj dan bio 52 milijuna eura ili 39% manje nego lani, dok smo na sam Božić potrošili oko 11 milijuna eura ili 20% više nego lani.
Promatra li se pak potrošnja specijalizirano, u djelatnosti trgovine na malo G-47 (osim trgovine motornih vozila i motocikala) od 1. do 26. prosinca ove godine ukupan broj fiskaliziranih računa iznosio je 82,27 milijuna, a protrgovana vrijednost 1,42 milijarde eura, dok je u istom razdoblju 2022. broj računa koje je evidentirala Porezna uprava iznosio 83 milijuna, a ukupan iznos računa 1,24 milijarde eura. Ukupno gledano, u trgovini na malo u ovom je prosincu količinski zabilježeno 1% manje računa, dok je iznos rastao 15%, odnosno za 180 milijuna eura.
Upravo za 15% rasle su i tri uprosječene blagdanske košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata. U najskromnijoj verziji, s odricanjem od svega tradicionalnog za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu, građani će potrošiti 98,22 eura ili 740,01 kunu (lani 90,27 eura), u srednjoj 176,44 eura ili 1329,35 kn (lani 153,04 sura), a u najbogatijoj i najtradicionalnijoj verziji, koja je i 21% skuplja nego lani, 417,91 euro ili 3148,72 kn (lani 345,41 euro) – i to samo za špeceraj – bez bora, bez božićnih darova i bez nekih "sitnih" užitaka, kave i soka u kafiću ili kraćeg putovanja.
VEZANI ČLANCI:
Za razliku od dobrog dijela EU zemalja, gdje potrošnja u maloprodaji i dalje stagnira ili pada, u Hrvatskoj su, tvrde stručnjaci, rezultati i dalje povoljni – i potrošnja stanovništva, kao bitna sastavnica BDP-a, i dalje raste. Kako će to pak izgledati u siječnju, kad "relaksirana" potrošnja koju su omogućile i narasle prosinačke neoporezive naknade i nagrade splasne, tek će se vidjeti, tim više što ćemo nakon 16 mjeseci cijene prvi put iščitavati samo u eurima.
Pisma i prozivke potrošačkih udruga mjerodavnima kako su građani zbog visoke inflacije i rasta cijena "izgubljeni u prijevodu" – pa traže još godinu dvojnog iskazivanja cijena – nisu naišle na plodno tlo. Prema ministru financija Marku Primorcu, 16 mjeseci bilo je i više nego dovoljno "kako bi se građani potpuno navikli na novu službenu valutu". Sloveniji, Litvi i Latviji, koje su posljednje u EU uvele euro za to je, tvrdi ministar, bilo dovoljno i svega šest mjeseci, Slovačkoj 12, što je i u skladu s preporukama EK.
Pitaju li se pak građani, posljednje istraživanje zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Hendala pokazalo je kako je u studenom 47% građana isticalo kako cijene u eurima i dalje preračunavaju u kune, 46% njih ponekad, a tek 6% njih nikad. Trgovci koji to žele u 2024. mogu nastaviti iskazivati cijene i u kunama, no Mirko Budimir, potpredsjednik HUP-udruge trgovine, kazao je kako trgovački lanci odmah po isteku obaveze namjeravaju s cjenika ukloniti iznose u staroj valuti.
VIDEO Putnica novog tramvaja: 'Fine su stolice, nisam ni primijetila da je novi tramvaj'
Iz ovog razlučujem da je potrošeno 15,5 posto kuna/eura više nego prošle godine, što je otprilike postotak inflacije. Nažalost, naši ljudi (ni novinari!) ne razumiju inflaciju, pa stalno nailazimo na ovakve bombastične naslove na koje ljudi i nasjedaju. Nekidan je objavljeno da je fiskalizirano 3% računa više. Toliko je zapravo povećana i potrošnja. Dakle, ništa spektakularno.