Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'dugoročno neodrživo'

Ribiči ljuti: 'Kormorani nam tamane ribu!'

Park prirode Kopački rit
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
1/3
17.02.2023.
u 17:49

Komorani mogu težiti do pet kilograma te nemaju prirodnog neprijatelja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj tijekom selidbe i zimovanja obitava do 20.000 jedinki te vrste

Gladni kormorani živciraju ribiče na sjeveru Hrvatske. Na sastanku s varaždinskim županom Anđelkom Stričakom predstavnici Sportskog ribolovnog saveza Varaždinske županije požalili su se na ptice koje tamane ribe. - Ribolovna društva najviše muku muče s kormoranima, ispada da se sva riba koja se ispušta u vode indirektno iskoristi za prehranu kormorana, što je dugoročno neodrživo! - rekao je Marijan Kolednjak, tajnik SRS-a.

Veliki vranac ili kormoran (Phalacrocorax carbo) se nakon stavljanja pod zabranu izlova 1979. godine razmnožio i počeo pustošiti ribnjake. Prije tridesetak godina pisalo se da su rijeke Slunjčica i Kupa ostale bez lipljana i pastrve. U nekim krajevima bilo je čak prijedloga da se sruši drveće na kojem se gnijezde. Na inicijativu nacionalnog ribolovnog saveza prije nekoliko godina dozvoljen je djelomični odstrel kako bi se uspostavila prirodna ravnoteža. Ministarstvo je 2018. dopustilo odstrel deset posto zimujuće populacije, oko 1200 jedinki, što je kvota koju je odobrila Europska komisija. Pobunile su se udruge za zaštitu životinja koje su upozorile da odstrel nije rješenje jer će doletjeli nova jata ptica.

Kormoran može težiti do pet kilograma i praktički nema prirodnog neprijatelja. Može dohvatiti ribu i na desetak metara dubine, a u prosjeku dnevno pojede oko pola kilograma ribe, no ribiči kažu da veliku količinu ribe usmrti, ali je ne pojede jer je ne može progutati. Procjenjuje se da u Hrvatskoj tijekom selidbe i zimovanja obitava i do 20.000 kormorana.

Osim s kormoranima, ribiči u Varaždinskoj županiji imaju problema i s oscilacijama razine vode, pogotovo u proljeće za vrijeme mrijesta ribe. - Kako imamo nekoliko hidroelektrana na potezu od Slovenije prema istoku na rijeci Dravi, uslijed puštanja vode dolazi do smanjenja ili podizanja razine vode koja se kreću i do jednog metra. Uslijed pada razine vode, ikra koja se nalazi na zelenim površinama jednostavno ugine ili ih pak pojedu labudovi, pa se i kroz ovaj vid izgubi jako puno ribljeg fonda – rekao je Kolednjak.

VIDEO Pas spašen iz ruševina osam dana nakon potresa u Turskoj

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije