"Učionice su nam postale bojno polje", jedna je od rečenica koje su objavili nastavnici nakon incidenta u Strojarskoj tehničkoj školi Frana Bošnjakovića u Zagrebu. Kao i u prosincu 2018., kad se dogodio incident u Tehničkoj školi Čakovec, gdje je profesor pred mirovinom nasrnuo na učenika nakon što su ga u učionici gađali kredom, prosvjetni djelatnici počeli su objavljivati svoja loša iskustva iz razreda.
"Učenik mi je tijekom produženog boravka rekao da će skočiti kroz prozor kako bih ja život provela u zatvoru otplaćujući mu odštetu. Svi obaviješteni, nitko ništa nije poduzeo. Učenik mi se tijekom mog dežurstva i upozorenja da nakon zvona mora u razred unosi u lice i govori kako će mi razbiti naočale...", "Dežurna sam tijekom velikog odmora u dvorištu škole. Prilazi mi sedmaš s registarskim pločicama u ruci koje je skinuo s jednog od automobila i udara me po glavi uz pitanje: Kako ste, nastavnice? Umrla sam od straha. Srećom, priskočio je jedan roditelj koji me zaštitio. Prijavljujem ravnatelju i stručnoj službi. Nije se poduzelo ništa jer je već imao dosje u policiji. Svi ga se boje..."
U nekim porukama koje objavljuju nastavnici spominju da su ih učenici pikali šestarima, vrijeđali, naguravali ih i prijetili da će nabaviti oružje. Jednoj je profesorici u srednjoj strukovnoj školi učenik razrezao gume na automobilu i zaprijetio da će, ako padne razred zbog nje, "pasti i ona i njen auto".
– Jako je važno da roditelji kroz cijelo odrastanje razgovaraju sa svojom djecom o primjerenom ponašanju prema drugima, pa tako i odraslima. Mnogi imaju dojam da se u zadnje vrijeme djecu prekomjerno informira o njihovim pravima te da su djeca pritom razmažena i nemaju poštovanja prema odraslima. Međutim, koliko je važno djecu informirati o njihovim pravima, toliko je važno informirati ih i o njihovim odgovornostima, a jedna od njih je i poštivanje drugih i njihovih prava. Društvene mreže ne pomažu u odgoju djece i ne uče ih pravim vrijednostima, no ako su roditelji tu, ako su uključeni u život djece i učili su ih odgovornom ponašanju u društvu, utjecaj mreža je ipak manji – kaže za Večernji list Hana Hrpka, prof. psihologije i predsjednica Hrabrog telefona.
VEZANI ČLANCI:
Roditelji, dodaje, mogu rano prepoznati neke promjene u ponašanju djece i mladih pa porazgovarati s djetetom ili pak potražiti pomoć stručnjaka. O konkretnom slučaju u zagrebačkoj školi teško je, kaže, govoriti, bez službenih informacija. – S obzirom na to da su djeca i mladi informirani o ovom slučaju, kao i drugim slučajevima nasilja, ne bi bilo loše da roditelji porazgovaraju s njima i osude svaki oblik nasilja – ističe H. Hrpka.
Istraživanje u sklopu projekta Puls škole pokazalo je da se čak 93 posto prosvjetnih djelatnika susrelo s neprimjerenim ponašanjem roditelja koji su ih vrijeđali i prijetili im, najčešće zbog ocjena. Nasilno, bilo fizičko ili verbalno, ponašanje roditelja svojih učenika doživio je gotovo svaki treći nastavnik. Ne leži li i tu dio problema napada učenika na nastavnike?
Nasilje učenika nad nastavnicima za Večernji list komentirala je i klinička psihologinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, integrativni psihoterapeut za djecu, adolescente i odrasle.
– Svi smo svjedoci kako se autoritet škole i nastavnički autoritet desetljećima sustavno urušavaju. Također smo svjedoci da tom urušavanju doprinosi i nadležno ministarstvo koje nedovoljno ili nikako štiti, odnosno ne pruža podršku zaposlenicima u školama, a najbolji primjer je ovaj posljednji slučaj kada su ravnateljica i ministar promptno najavili otkaz nastavniku i prije nego što su ispitali sve okolnosti slučaja, što može biti jasna poruka djeci da i dalje mogu nastaviti provocirati i biti nasilni prema nastavnicima, a za što neće snositi posljedice. Uz urušavanje autoriteta nastavničkog zanimanja, razlozi su zasigurno u sve većoj okrenutosti pojedinaca prema sebi, svojim željama, svojim zahtjevima, svojim prohtjevima. U današnjem sve izraženijem permisivnom odgoju i tzv. helikopter roditeljstvu djeca su navikla dobiti sve ovdje i sada uz pomoć odraslih, imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustraciju, nisu razvili adekvatne i dobi primjerene mehanizme sučeljavanja sa stresom, te pribjegavaju nasilnim reakcijama. Društvene mreže koje veličaju toksični individualizam i nasilna ponašanja zasigurno pridonose nasilnim ponašanjima kako među vršnjacima tako i prema nastavnicima. Roditelji od djece očekuju odlične ocjene bez obzira koliko dijete ima kapaciteta i koliko ulaže napora u školski uspjeh. Neka djeca u situacijama neispunjavanja roditeljskih očekivanja, pribjegavaju okrivljavanju nastavnika isto kao što to čine i za svoja neprihvatljiva ponašanja, što jasno pokazuju rezultati istraživanja profesorice Vesne Bilić. Njena istraživanja također pokazuju da u Hrvatskoj čak 75 posto nastavnika doživljava neki od oblika nasilja bilo fizičkog, verbalnog, relacijskog ili elektroničkog. Nastavnici mi često kažu da se doslovno boje za svoju fizičku sigurnost, za sigurnost svojih bližnjih, kao i za svoje radno mjesta s obzirom na prijetnje koje im upućuju roditelji. Osjećaju se bespomoćno, nezaštićeno od nadležnog ministarstva pa nije ni čudo da niti ne prijavljuju kada doživljavaju prijetnje i nasilje i da odustaju od svoje odgojne uloge. Nasilje učenika prema nastavnicima je snažno povezano sa nasiljem roditelja prema nastavnicima i neuvažavanjem nastavničkog autoriteta. Svi roditelji bi u odnosu na ovu problematiku kod svoje djece trebali razvijati kritičko mišljenje i razgovarati s njima o nedopustivosti ovakvog ponašanja, kao i što bi trebali čuvati autoritet nastavnika i škole jer u krajnjoj liniji time se čuva i roditeljski autoritet i autoritet drugih važnih odraslih osoba – kaže prof. dr. sc. Buljan Flander.
VIDEO Ugrina: 'Nadam se da će mi Hrvati pomoći da otplatim kredit'
Pa kad se i roditelji boje svoje djece