Parlamentarna skupština Vijeća Europe izabrala je jučer između troje naših kandidata potrebnom većinom (trebalo mu je 102 od ukupno 203 glasa, a dobio ih je 133) već u prvom krugu glasovanja prof. dr. sc. Davora Derenčinovića za sljedećeg hrvatskog suca Europskog suda za ljudska prava. Sudačku dužnost na devet godina preuzima 1. siječnja 2022. kad ističe mandat sutkinji prof. dr. sc. Kseniji Turković, koja je na toj poziciji "naslijedila" prof. dr. sc. Ninu Vajić.
Protukandidati bili su ustavna sutkinja Lovorka Kušan (65 glasova) i sudac Vrhovnog suda dr. sc. Marin Mrčela (5 glasova). Sudac Mrčela će sada, ako Hrvatski sabor ne izabere prof. dr. sc. Zlatu Đurđević za predsjednicu VS-a, kao zamjenik aktualnog predsjednika određen godišnjim rasporedom poslova 20. srpnja kad istekne mandat Đuri Sessi preuzeti poslove sudske uprave do izbora novog predsjednika VS-a. Prof. Đurđević bila je rezervna opcija Vlade u izboru hrvatskog suca za ESLJP, ali koju nije bilo potrebe aktivirati. Naime, ovaj put parlamentarni odbor Vijeća Europe potvrdio je da je Vlada izbor troje kandidata između sedmero koji su se prijavili provela u zahtjevanoj proceduri, te da svi udovoljavaju tražene visokomoralne i stručne kriterije.
Naime, Vlada Zorana Milanovića je nakon izbora troje kandidata u predviđenoj proceduri, naknadno odlučila Đuru Sessu zamijeniti s prof. dr. sc. Alanom Uzelcem, pa su morali ponoviti izbor s tim da prof. Uzelac, koji je sasvim sigurno udovoljavao traženim moralnim i stručnim kriterijima, zbog te Vladine samovoljne intervencije više nije mogao biti kandidat u ponovljenom postupku. Očigledno nije slučajnost što ta situacija podsjeća na manevar predsjednika Zorana Milanovića kad je mimo predviđene procedure u povodu prvog poziva predložio prof. Đurđević za predsjednicu VS-a iako se nije prijavila i dostavila svoj program rada. Đurđević se prijavila na drugi poziv. Ni opća sjednica Vrhovnog suda ni saborski Odbor za pravosuđe nisu joj dali pozitivno mišljenje. Unatoč tomu, predsjednik Milanović ju je predložio i tu svoju odluku nije obrazložio. Glasovanje o tom prijedlogu uvršteno je u dnevni red Hrvatskog sabora.
Prof. Derenčinović (rođen 7. kolovoza 1970.) od 2011. predstojnik je Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bio je dobitnik Fulbrightove stipendije za poslijedoktorsko usavršavanje na Međunarodnom institutu za ljudska prava DePaul College of Law u Chicagu, te se stručno usavršavao u Italiji, Njemačkoj, UK-u, SAD-u i Kini. Od 2010. bio je ad hoc sudac ESLJP-a, s tim da mu je 2019. bio obnovljen mandat. Autor je niza pravnih mišljenja u postupcima pred našim sudovima, Ustavnim sudom, ESLJP-om i Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Odvjetnička tvrtka Baker & McKenzie angažirala ga je kao pravnog eksperta u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
Bio je član i zamjenik predsjednika GRETA, Skupine stručnjaka za suzbijanje trgovine ljudima Vijeća Europe, a preklani je imenovan i za predsjednika GRETA, kao prvi s područja jugoistočne Europe. Bio je i član više tijela Vijeća Europe za suzbijanje terorizma i korupcije.
Bio je član i zamjenik predsjednika Državnoodvjetničkog vijeća, suradnik Pravosudne akademije, član i predsjednik stručnih skupina za izradu nacrta zakona s područja kaznenog i ljudskih prava, predsjednik Komisije za pomilovanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, te vanjski član saborskih odbora. Kao član radne skupine Vlade RH sudjelovao je u pregovorima s Europskom komisijom za poglavlje pravosuđe, unutarnji poslovi i ljudska prava.
Predsjednik je Akademije pravne znanosti Hrvatske od 2018., te Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, član zakonodavnog odbora COMECE, Odbora Biskupske konferencije EU-a, član je izvršnog odbora Znanstvenog savjeta za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a, predsjednik je Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika, član Komisije Iustitia et Pax Biskupske konferencije... Nositelj je spomenice Domovinskog rata.
