Nakon gotovo pola stoljeća, 23. kolovoza 1974. godine, prvi se avion, koji je vršio mjerenja, spustio na obnovljeni aerodrom Zagreb, a objektivom ga je tada uhvatio naš snimatelj, P. Cajzek. U sklopu obnove zagrebačkog aerodroma, koja je trajala 64 radna dana, potpuno je obnovljena poletno-sletna staza, duga 3252, a široka 60 metara. Bila je to, tada, prva velika investicija, završena prije roka, nakon čega je aerodrom dobio 'osobnu kartu' za najvišu klasu te je bio spreman i za prihvat Jumbo-Jeta - Boeing 747, DC – 10 i drugih velikih aviona koji su, u to vrijeme, prometovali nebom. Predviđalo se tada da će godišnji promet na aerodromu Zagreb biti oko 2,5 milijuna putnika, što je bilo za čak milijun više nego do tada.
Tog su se kolovoza, prije 49 godina, završni radovi na zagrebačkom aerodromu odvijali na paklenoj vrućini, te smolari, kako su tada izvještavali naši novinari, nisu niti trebali vatru, jer im je sunce rastalilo smjesu. Radilo se danonoćno, brzo, kvalitetno i uspješno, a vrijedne je radnike, na vrućem asfaltu, tada i ovjekovječio naš fotograf, B. Kelemenić. U Večernjakovoj je arhivi ostalo zabilježeno i da su radnici 'Hidroelektre' i 'Vijadukta', u suradnji s brojnim stručnjacima, građevinske radove priveli kraju desetak dana prije roka. Zagrebački je aerodrom u život vraćen 25. kolovoza, 1974., kada je svečano otvoren za redovan promet. Od tog je jutra, kako je izvijestio naš novinar, M. Stražimir, šifra zagrebačkog aerodroma ponovo odlazila u eter, za sve avione koji su se našli u zraku, iznad hrvatske metropole.
No, prije no što je otvoren za redovan promet, na obnovljenu stazu aerodroma je, u nedjelju, u 16 i 30 sati, svečano sletio prvi avion JAT-a. Među putnicima, na tom posebnom letu iz Ljubljane za Zagreb, bili su predstavnici tadašnjih društveno-političkih organizacija, zrakoplovnih kompanija te Savezne uprave za civilnu i zračnu plovidbu. Vrijeme je, tog dana, bilo oblačno, no upravo su takvi vremenski uvjeti bili kao naručeni da se, već prvog dana, testira sigurnosti slijetanja na obnovljeni aerodrom. Ispit je bio položen - veliki avion JAT-a, kojim je upravljao pilot Branko Uzelac, mirno je sletio te je pilot potvrdio da je, u građevinskom smislu, staza sasvim u redu te putnici gotovo da nisu ni osjetili slijetanje. No, Uzelac je tada naglasio kako će, za pilote, mnogo zanimljiviji trenutak biti kada svi uređaji, čija je ugradnja na aerodromu planirana, budu u funkciji, za što je, trebalo pričekati do iduće godine.
VEZANI ČLANCI:
Najmoderniji aerodrom u ex-YU
Bilo je najavljeno da će novi uređaji za vođenje aviona, omogućiti slijetanje i pri vidljivosti od samo 200 metara, umjesto dotadašnjih 800 metara. Postavljanje tih uređaja smanjilo bi utjecaj magle na odvijanje zračnog prometa te bi aerodrom, kako se predviđalo, umjesto 360 sati, za promet bio zatvoren samo 50-ak sati godišnje, za najgušćih magli. Za iduću je godinu bila predviđena i ugradnja nove, radio-navigacijske opreme za slijetanje te izgradnja dodatnog sustava rasvjete, uz postavljanje tri transformatorske stanice, s generatorima i regulatorima. Cilj je bio da se dozvola za odvijanje zračnog prometa, na nivou I kategorije aerodroma, izdana te, 1974., promijeni u onu za II kategoriju aerodroma, no za to je bilo je nužno osigurati i precizni, sletni radar, a Hidrometeorološki zavod trebao je postaviti i uređaje za mjerenje vodoravne vidljivosti, mjerače visine baze oblaka i slično. Najavljeno je tada da će, po završetku čitavog programa rekonstrukcije, aerodrom Zagreb biti najmoderniji aerodrom na prostoru bivše Jugoslavije.
Ondašnji generalni direktor JAT-a, Vida Krunić, koji je bio jedan od putnika, u prvom avionu koji je sletio na obnovljeni aerodrom, izjavio je da će svrstavanje zagrebačkog aerodroma u vrhunsku klasu doprinijeti povećanju avionskog prometa. To se potvrdilo već prvog dana života obnovljenog zagrebačkog aerodroma, kada je, umjesto dotadašnjih 60-ak, odmah najavljeno stotinjak slijetanja i polijetanja dnevno.
Zračna luka i za najveće 'igrače'
Obnovljena poletno-sletna staza bila je široka 60 metara, no, iako je bila 390 metara duža od stare, čitava dužina, od 3252 metra, nije odmah bila u funkciji. U promet je najprije pušteno 2900 metara, dok se dovršetak preostalog dijela staze predviđao za kraj 1975. godine. Nova staza bila je i znatno ojačana, te spremna i za prihvat najvećih aviona, tipa Jumbo-Jet - Boeing 747, DC – 10 i drugih koji su, u to vrijeme, prometovali zrakom.
Nakon obnove, koja je stajala 250 milijuna tadašnjih dinara i trajala 64 radna dana, aerodrom Zagreb ponovo je dobio zeleno svjetlo i za redovan promet - u ponedjeljak, u 6 sati ujutro, iz Zagreba su krenule prve, redovne, avionske linije. Na površini od 2500 četvornih metara, rekonstruirana je pristanišna zgrada imala kapacitet 2500 putnika na sat. Inozemne su zrakoplovne kompanije odmah pokazale veliko zanimanje za obnovljenu, zagrebačku zračnu luku, a Air Canada, je tada najavila i da će, već iduće godine, uvesti izravnu liniju, Toronto-Zagreb.
VIDEO: Pukao kabel: Djeca zatočena u gondoli 274 metra od tla u Pakistanu
