Novi talijanski premijer Giuseppe Conte sastao se jučer u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a u ponedjeljak bit će u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Do francusko-talijanskog susreta na vrhu ipak je došlo bez obzira na četverodnevno zaoštravanje diplomatskih odnosa. Naime, nakon što je Italija zatvorila svoje luke brodu “Aquarius” na kojem je bilo više od 660 izbjeglica (koji je zatim usmjeren prema Španjolskoj), iz Francuske je otvorena prava paljba na susjede. Elizejska palača je talijansku odluku nazvala “ciničnom i neodgovornom”, a glasnogovornik Macronove stranke En Marche govorio je o odluci “za povraćanje”.
Radikalna izmjena Dublina
Talijanski političari svih stranaka bili su ujedinjeni u odbacivanju francuskih optužbi, a ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini u parlamentu optužio je Francusku da se ne pridržava svojih obveza o preuzimanju izbjeglica te kazao da bi odmah trebala, na osnovi kvota, primiti devet tisuća migranata pristiglih u Italiju. U ministarstvo vanjskih poslova pozvan je francuski veleposlanik, a talijanski ministar ekonomije Giovanni Tria otkazao je sastanak sa svojim francuskim kolegom Brunom Le Maireom. Salvini i drugi potpredsjednik vlade Luigi Di Maio tražili su od Contea da poništi dogovoreni sastanak u Parizu dok se Macron ne ispriča zbog izrečenoga na račun Talijana. Susret je postao upitan, a talijanski mediji pokazivali su kako na svojim granicama francuski policajci maltretiraju izbjeglice.
Potom je Conte kazao da mu je Macron telefonirao i pojasnio da nije izgovorio ono što mu se pripisuje. Nije se ispričao, kako su to tražili Di Maio i Salvini, ali je Conte ipak otišao u Pariz. Pitanje migrantske krize, kao i izmjena Dublinskog sporazuma, bilo je jedno od ključnih u tim razgovorima.
Italija i Francuska trebaju učvrstiti bilateralnu i europsku suradnju kako bi se učinkovitije vodila migrantska politika prema državama iz kojih dolaze izbjeglice, kazao je Conte.
Na pariškom sastanku na vrhu govorilo se o otvaranju izbjegličkih centara (hotspot) u afričkim državama, odnosno ne samo u Libiji nego i u saharskim državama, Nigeru, primjerice, kako bi se zaustavila ruta prema Sredozemlju te tako zaštitilo ne samo europske granice nego i živote migranata. Italija želi i radikalnu izmjenu Dublinskog sporazuma, o čemu će se posebno razgovarati na sastanku na vrhu EU potkraj lipnja.
Osovina desničara
Macronu je potrebna suradnja s Italijom jer će u suprotnom u Europi ostati izoliran. Merkel ima svojih unutarnjih problema, pogotovo na planu izbjeglica, pa je njezino liderstvo oslabljeno. Stvara se neka vrsta osovine između suverenističkih čelnika triju najjačih europskih država, odnosno između Salvinija u Italiji (Liga), Marine Le Pen u Francuskoj (Nacionalna fronta) i Horsta Seehofera u Njemačkoj (bavarski demokršćani).
Za godinu dana održat će se izbori za Europarlament i oni će biti velika kušnja za tzv. tradicionalne stranke ne budu li do tada donijele zajedničku strategiju vezanu uz izbjeglice i njihov (ne)prihvat. Druga ključna tema su financijske i ekonomske perspektive država EU pogotovo vezano uz odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carinu na proizvode europskih država.
vracaj tu gamad sve nazad