Niz država članica Europske unije spremno je sljedeći tjedan protjerati dio ruskih diplomata sa svojih teritorija, u znak koordinirane dodatne solidarnosti s Velikom Britanijom s kojom su se lideri svih ostalih 27 članica EU, na sastanku Europskog vijeća, složili u ocjeni da je Rusija “vrlo vjerojatno odgovorna” za prvi napad otrovnim nervnim agensom na tlu Europe nakon 2. svjetskog rata, 4. ožujka u engleskom gradu Salisburyju.
No, ne zna se hoće li među protjerujućima biti i Hrvatska jer je premijer Andrej Plenković otišao sa summita najavivši da će se nakon povratka u Zagreb čuti s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i dogovoriti sastanak državnog vrha kako bi se raspravila reakcija prema Rusiji nakon zaključaka Europskog vijeća.
Plod prijašnjih razgovora
Još jedan sastanak državnog vrha, dakle, unatoč jednom takvom koji je održan u srijedu, dan prije početka dvodnevnog summita EU, koji je ostavio dojam potpune nekoordiniranosti jer je predsjednica u četvrtak u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom pozvala Vladimira Putina da posjeti Hrvatsku, a premijer je u Bruxellesu stavljao hrvatski potpis na optužbu protiv Rusije zbog napada u Salisburyju.
Jučer poslijepodne, nakon završetka summita u Bruxellesu, bilo je sasvim jasno da Plenković i Vlada dijele britanski stav o postojanju obrasca ruske agresije na Europu, od Salisburyja do hrvatskog susjeda Crne Gore, no i dalje nije bilo jasno dijeli li Plenković zajednički stav sa sukreatoricom hrvatske vanjske politike, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, čiji je odabir trenutka za upućivanje poziva ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da posjeti Hrvatsku jučer kritizirala i oporba u Saboru.
– Napad kakav se dogodio u Salisburyju krajnje je neuobičajen i nedopustiv. To nisu stvari koje u sigurnosnom pogledu bilo tko može ignorirati. I zato je ova politička poruka stav svih članica EU i sa te strane je i stav Hrvatske vrlo jasan – rekao je Plenković na odlasku iz Bruxellesa i ponovo nastojao “dedramatizirati” neusklađenost koja se javlja iz predsjedničina poziva Putinu u Hrvatsku:
– Kontinuitet dijaloga koji predsjednica Republike ima s predsjednikom Rusije neovisan je o tom procesu, on je prije svega plod njihovih prijašnjih razgovora. Ja sam taj razgovor doživio u tom kontekstu, ne u kontekstu onoga što se dogodilo sinoć – rekao je Plenković.
Dok je Plenković još sjedio na summitu, a iz Ureda predsjednice na brojna pitanja novinara objašnjeno da je Predsjednica “imajući u vidu činjenicu da je predsjednik Putin pobijedio na izborima samo ponovila poziv u RH upućen još tijekom službenog posjeta Rusiji 2017.”, u Hrvatskom saboru SDP-ovac Peđa Grbin zatražio je od državnog vrha da uskladi dualnu vanjsku politiku Hrvatske. A Vesna Pusić, saborska zastupnica GLAS-a i bivša šefica diplomacije, smatra da je predsjednica izabrala najgori mogući trenutak za upućivanje poziva Putinu.
– Trenutak je bio katastrofalan, pogrešan. Čak me i manje zanima odnos predsjednice i Vlade, to je njihov problem, zanima me slika zemlje koja se šalje prema van, a koja je u najmanju ruku nespretna, ako ne i potpuno negativna. S druge me strane počinje i brinuti ova druga dimenzija. Dosad smo sve to tretirali kao nespretnost, rivalstvo između predsjednice i Vlade, a sad se nadamo da je to samo to, a ne nešto opasnije – zaključuje Vesna Pusić.
Kao s Vučićem
Kad je Plenkovićeva Vlada razmjenjivala prosvjedne note sa Srbijom, predsjednica je pozvala Vučića u Hrvatsku. Kad Plenković staje iza tvrdnje o odgovornosti Putinove Rusije za Salisbury, predsjednica zove Putina u Hrvatsku. No, premijer jučer tvrdi da on tu ne vidi nikakav obrazac.
Nakon završetka summita, bugarski predsjednik Bojko Borisov izjavio je da su odnosi s Rusijom “gori nego u vrijeme hladnog rata”. Za njega formulacija o “vrlo vjerojatnoj” odgovornosti Rusije ne znači da je sto posto sigurno da Putin stoji iza napada u Salisburyju, ali i on je podržao zaključke Europskog vijeća o Rusiji. Baš kao i grčki premijer Alexis Tsipras, koji je također u četvrtak telefonski razgovarao s Putinom (ali nije ga pozvao u Grčku) i čija država i politička opcija Syriza njeguju simpatije prema Rusiji.
– Nije bilo nijednog šefa države ili vlade koji je doveo u pitanje autentičnost analize britanskih službi i stoga su zaključci tako jasni kakvi jesu – rekao je premijer Plenković na odlasku sa summita. Hrvatska se uskladila s EU. Može li se uskladiti sama sa sobom?
Očekujem da državni vrh donese odluku o protjerivanju anemičnog jugoudbaša natrag u Bruxelles.