Milan Španović pravomoćno je oslobođen optužbi za ratni zločin, odlučio je Vrhovni sud, potvrdivši nepravomoćnu oslobađajuću presudu zagrebačkog Županijskog suda iz studenog lani, te odbivši žalbu tužiteljstva.
Prema optužnici, Španović se teretio da je 1991. u vrijeme rata iz dvorišta civila odvezao jedan berač kukuruza, odnosno da je za vrijeme oružanog sukoba pljačkao imovinu stanovništva.
Tom bivšem pripadniku srpskih parapostrojbi sudilo se više puta, no sve je presude do ove zadnje ukinuo Vrhovni sud. Prvo je 1993. na Županijskom sudu u Sisku bio osuđen na 20 godina zatvora u odsutnosti, te je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica. Za to vrijeme Španović je živio u Velikoj Britaniji, gdje je zbog krađe uhićen 2006., kada se i otkrilo da je za njim raspisana tjeralica. Nakon izručenja Hrvatskoj 2009. ponovo mu je suđeno te je tada bio osuđen na tri godine i pet mjeseci zatvora, no i ta je presuda ukinuta. U međuvremenu je suđenje iz Siska premješteno u Zagreb, a u studenom 2012. kada je trebalo započeti, Španović se nije pojavio na raspravi. Njegov branitelj tada je objasnio da on živi u Velikoj Britaniji te da mu nije uručen poziv, iako Španović ima prijavljenu i adresu u Hrvatskoj. Tada je oslobođen optužbi jer je u međuvremenu promijenjena optužnica te se više nije teretio za ratni zločin već samo za pljačku. No kako je on sve do 2019. bio u Velikoj Britaniji, te je za njim bila raspisana tjeralica, izručen je Hrvatskoj, te je zatražio obnovu postupka, i na tom je suđenju oslobođen, a ta je presuda sada postala pravomoćna.
- Prvostupanjski sud pravilno je zaključio da ovako opisana jedna radnja odvoženja berača kukuruza sama za sebe nema kriminalnu količinu koja se traži za postojanje kaznenog djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjeno pljačkom imovine. Za takvu radnju u optužnici ni ne postoji naznaka da bi bila učinjena u sustavnoj pljački imovine ostalih suseljana u selu. Pljačka imovine kao sastavnica ratnog zločina protiv civilnog stanovništva pretpostavlja postojanje sustavnih i kontinuiranih radnji te prisvajanje imovine u velikim razmjerima. Dakle, za postojanje ratnog zločina pljačkom imovine traži se sustavno višekratno poduzimanje radnji kojima se u velikim razmjerima prisvaja imovina civila. U konkretnom predmetu toga nema. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno odlučio kad je optuženika oslobodio optužbe jer djelo za koje se optužuje po zakonu nije kazneno djelo- stoji u obrazloženju odluke Vrhovnog suda.
