Proračun se i ove godine puni bolje od plana pa podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je država prvi put u novijoj povijesti potrošila manje javnog novca nego što ga je uprihodila što je, očekivano, odmah otvorilo prostor za pitanje zašto Vlada ne pokrene daljnje porezno rasterećenje. Značajniji višak u državnoj blagajni zadnji se put dogodio Borislavu Škegri kad je uvodio PDV.
Stršimo s PDV-om
HDZ je u izbornoj kampanji obećao da će u drugoj godini mandata smanjiti PDV na 24, a u trećoj na 23 posto, no ovo ljeto prihvaćene smjernice za iduće tri godine ne navode takvu mogućnost, a Vlada procjenjuje da će u godinama koje slijede iz godine u godinu prikupljati do dvije milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Zadnji porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja 2017. godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u svom BDP-u. Umjesto da s godinama pada, porezna je presija u razdoblju od 2005. do 2015. godine u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a.
Istine radi, u tom je razdoblju državni ugriz rastao u ukupno 19 članica EU – najviše u Grčkoj i Portugalu te općenito zemljama koje su se našle u ozbiljnim problemima. Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u, hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju, a na tom planu najbolje stoji “obećana” zemlja Irska gdje se kroz poreze i socijalne doprinose prikupi četvrtina tamošnjeg BDP-a. Zbog svoje demokratske tradicije i želje da zadrži sve bitne elemente socijalne države EU tradicionalno jače oporezuje svoje građane i poduzetnike nego što to čini SAD, gdje je presija za 12 postotnih poena niža nego u EU, ili Japanu 7 posto, no među državama je velika razlika u strukturi oporezivanja. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4 posto BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a. Komisija navodi da su na početku 2017. godine samo dvije države, Grčka i Rumunjska, mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24 posto, dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19 posto. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luksemburg (17%) i Malta (18%).
Kad je riječ o oporezivanju plaća, Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad – najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto – dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se od rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa. No, blagi smo i prema kapitalu – po udjelu poreza na kapital nalazimo se na 26. mjestu.
Treba rasteretiti plaće
Svaka deveta porezna kuna slijeva se u proračune lokalnih jedinica, gotovo trećina u javne socijalne fondove, a 56 posto u središnji državni proračun. Porezna politika u nadležnosti je država članica, ali Europska komisija svake godine daje određene smjernice koje bi vlade trebale slijediti. U posljednjima je Bruxelles sugerirao vladama da bi, nađu li se u situaciji da biraju između nižeg PDV-a i manjeg poreza na plaće, izaberu rasterećenje plaća.
Usporedbe sa zemljama gdje su plaće višestruko veće su neprimjerene. Vidljivo je da smo od usporedivih bivših komunističkih zemalja drugi po visini poreznih opterećenja,odmah iza Mađarske. A po životnom standardu predposljednji,samo su Bugari još iza nas.