Porez na nekretnine jedan je od najzahtjevnijih poreznih oblika jer podrazumijeva sređene vlasničke knjige, dobru poreznu administraciju i stalno ažuriranje postojećih podataka. Između dva popisa stanovništva u Hrvatskoj je, na primjer, sagrađeno oko dvjesto tisuća novih kuća i vikendica, a i bez njih s 2,2 milijuna stambenih objekata prednjačimo sa privatnim stambenim fondom u Europi.
Naši ljudi vole biti svoj na svome, čemu je pogodovala tradicija, ali i činjenica da su u nesigurnim vremenima nekretnine bile najsigurniji oblik štednje. Financijska kriza iz 2008. pokazala je da to i nije tako, nekretnine mogu biti i velik teret, posebno ako su preplaćene, kupljene skupim kreditima ili ne mogu donijeti nikakav kapital. Otkako smo ušli u EU, nepostojanje poreza na nekretnine jedan je od stalnih prigovora EK iako taj prigovor ne stoji jer smo cijelo vrijeme plaćali komunalnu naknadu koja je zapravo drugo ime za porez. Zašto im taj prigovor ne izmaknuti iz ruku i stvari nazvati pravim imenom? Ovako kako je zamišljeno, pretvaranje komunalne naknade u porez na nekretnine ne mora biti loše rješenje, ali javnost svakako mora biti uključena u sve faze oporezivanja. Kod nas se javni novac prelijevao u privatne džepove na sve strane, o čemu postoji niz dovršenih i nedovršenih sudskih postupaka, pa ljudi s pravom pušu i na hladno.
Primjer odustajanja od uvođenja građevinske rente najbolje govori da se potezi vlasti mogu korigirati javnom kritikom. No, kad je o nekretninama riječ, onda svakako treba reći da ih već odavno oporezujemo, pa neka se onda to tako i kaže. Svaki je porez teret na građane, posebno ako su bez posla, ne rade, imaju mala primanja i krpaju kraj s krajem. No, nisu ni svi porezi jednako pravedni. Hrvatska, na primjer, iznadprosječno oporezuje i potrošnju i rad, dok ‘kapitalci’ nekako nađu načina da se maknu u stranu. Po inerciji, komunalna naknada desetljećima je bila ista i za ruševne kuće i za nove vile, pa nema razloga da se i na tom području ne napravi malo reda i uvedu pravedniji kriteriji!
autorica članka očito ne razumije osnove onoga o čemu piše kad tvrdi da nije u redu što je komunalna naknada desetljećima bila ista i za ruševne kuće i za nove vile! komunalna naknada je namjenska naknada koja se ubire za financiranje održavanja postojeće lokalne infrastruktrure, dakle održavanje i čišćenje ulica, održavanje i zalijevanje zelenih površina, održavanje stupova i mreže javne rasvjete, plaćanje utroška struje za javnu rasvjetu itd., znači za pružanje i održavanje određenog komunalnog standarda koji je jednak za vilu i ruševnu kuću u istoj ulici pa prema tome svatko od njih razmjerno kvadraturi koju ima treba to sufinancirati.... kad govorimo o porezu na nekretnine, u HR bi pošteno bilo oporezovati skupe građevine tj, bogatstvo- vile, hotele itd. koje su iznad određene vrijednosti npr. 1 ili 2 milijuna EUR ili ako ukupna imovina u nekretninama istog vlasnika prelazi taj limit, sve po načelu - neka bogati zajednici doprinesu više!