- Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj je jako dobro, ali kao i u svakoj zemlji može ga se uvijek popraviti, zato i služe korektivni mehanizmi na nadnacionalnoj, međunarodnoj razini, bilo da je riječ o Vijeću Europe, Europskoj uniji, Ujedinjenim narodima ili posebnim predstavnicima koji postoje u okviru OESS-a - kazao je premijer Andrej Plenković danas na obilježavanju 20. godine članstva Hrvatske u Vijeću Europe u Zagrebu.
Upitan je li neodlazak ministra obrane Damira Krstičevića u Sarajevo strah za sigurnost u BiH, rekao je kako o tome treba tek razgovarati s ministrom, ali dodao kako je bila riječ o posjetu u okviru neformalne inicijative te da je prioritet sada proračun. - I sam Krstičević je fokusiran na izradu proračuna - rekao je premijer Plenković.
Jasan stav Hrvatske
Komentirajući odnose s BiH u svjetlu uhićenja u Orašju i navode o novim optužnicama, ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier je poručio da je "naša poruka jasna: Svaki zločin se mora kazniti. Isto tako, pravosuđe mora biti potpuno depolitizirano i ne smije se manipulirati pravosudnim pitanjima".
- Hrvatska je vrlo jasno rekla da će uvijek štititi prava hrvatski državljana. To smo od samog početka činili. Podupiremo sve potrebne reforme, što uključuje i one pravosudne, koje se moraju odraditi u zemljama koje su na EU putu, a BiH je na tom putu. Moramo učiniti sve da pravosuđe u zemljama jugoistočne Europe funkcionira - kazao je Stier. - Hrvatska ima jasan stav i bila je prva koja je priznala neovisnost BiH te dala doprinos u očuvanju teritorijalne cjelovitosti BiH. Što se tiče uhićenih u Orašju, od prvih trenutka smo stupili s njima u kontakt i oni će kao hrvatski državljani dobiti svu pomoć države- dodao je Stier.
Hrvatska je ušla u Vijeće Europe 1996. u zahtjevnim okolnostima, kada je hrvatsko Podunavlje još bilo okupirano, podsjetio je Plenković na obilježavanju 20. godine članstva Hrvatske u Vijeću Europe u Zagrebu Plenković je istaknuo da je Hrvatska dala značajan doprinos Vijeću Europe na političkom, parlamentarnom i stručnom planu, aktivnostima nevladinih organizacija i lokalnih i regionalnih vlasti.
"Dvadeset godina kasnije možemo se osvrnuti na naš kvalitetan doprinos toj organizaciji, na njen doprinos demokratizaciji unutar Hrvatske, za jedan viši i snažniji pravni mehanizam zaštite ljudskih prava koja su mnogi naši građani tražili pred Europskim sudom (za ljudska prava), a dobro je da se spremamo i za predsjedanje tom organizacijom 2018.", kazao je.
"Hrvatska je dala velik doprinos svojim iskustvom prije svega prema našim susjednim zemljama koje smo također potaknuli na ispunjavanje tih kriterija, dali smo značajan doprinos naših stručnjaka u izradi brojnih konvencija, osobito konvencijskog sustava koji se odnosio na borbu protiv korupcije", dodao je, istaknuvši i rad hrvatskih parlamentaraca u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
"Vodimo računa da su se tada vodile velike bitke za međunarodnu afirmaciju Hrvatske, od profesora Kačića, od bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Žarka Domljana. To su ljudi koji su u to vrijeme pionirski djelovali na parlametarnoj diplomaciji i afirmiranju Hrvatske", kazao je. "Stoga je važno da svi koji su u taj proces bili uključeni nastave jednako predano raditi na našem profiliranju u ovoj najstarijoj europskoj organizaciji."
Poslije protuhrvatske politike nekih njenih političara u prošlosti, današnja Plenkovićeva salonska politika neće dati nikakve rezultate i zato je pametnije Krstičeviću i drugima da zaobiđu Sarajevo.