Kada je financijska pismenost u pitanju, Hrvatska napokon bilježi pozitivne pomake. Pokazalo je to istraživanje koje su sredinom godine proveli Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a koji su objavili kako prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%). Ukupna ocjena kombinacija je financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnoga financijskog blagostanja. „Kao regulatoru nebankarskoga financijskog sektora, posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštititi od rizika pri ulaganju, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prevara“, rekao je na predstavljanju rezultata Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
A kako možemo financijski na vrijeme planirati mirovinu? Tako da još u srednjoj školi naučimo važnost pravovremene štednje za mirovinu te da znamo iskoristiti sve mogućnosti koje nam se nude. Kada se zaposli, svaki drugi student planira odvojiti određeni dio svoje zarade za dugoročnu štednju jer je smatra važnom, pokazalo je istraživanje Ekonomskog fakulteta „Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu“ kojim je utvrđeno i da je razina financijske pismenosti gen Z porasla za više od 10% u šest godina. Prema istraživanju Ekonomskog fakulteta, jedan od pet studenata upoznat je s činjenicom da maksimalan iznos državnih poticajnih sredstava na godišnjoj razini za ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond iznosi 99,54 eura, a Toni Milun poručuje kako je to prilika koju treba iskoristiti. „Dobrovoljni mirovinski fondovi trenutno predstavljaju jedini financijski proizvod koji uključuje prinos fonda i poticaje države - ističe Toni Milun.
Kako štedjeti i iskoristiti državne poticaje
Ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju samostalno određujete visinu i dinamiku uplate novčanih sredstava, a ostvarujete pravo na dodatnu mirovinu iz trećeg stupa mirovinskog osiguranja. Dobrovoljna mirovinska štednja predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, što znači da mirovinsko društvo, koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, uplaćene mirovinske doprinose članova ulaže u svrhu ostvarivanja prinosa i povećanja vrijednosti imovine fonda, kako bi se svakom članu fonda omogućila isplata što veće mirovine u budućnosti. Država potiče ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju, isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva iz državnog proračuna. Ona iznose 15% od ukupno uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna, odnosno 663,61 euro, po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. To znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava, koje član fonda može ostvariti u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,00 kuna/663,61 eura) – iznosi 750,00 kuna, odnosno 99,54 eura.
Državni poticaji za samo jedan mirovinski fond
Istodobno se može biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova, no državna poticajna sredstava odobravaju se za članstvo, odnosno uplate izvršene samo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. U slučaju istodobnog članstva i ostvarivanja prava na državna poticajna sredstva u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, član fonda je obvezan svake godine (do 1. veljače), prema svojem odabiru, obavijestiti mirovinsko društvo u korist kojeg osobnog računa želi da mu se upišu državna poticajna sredstva. Ako u navedenom slučaju član ne izvrši odabir fonda, državna poticajna sredstva pripisat će mu se na onaj osobni račun u fondu – po kojemu, na temelju uplaćenog doprinosa prethodne godine, ostvaruje veći iznos državnih poticajnih sredstava, odnosno na osobni račun u fondu na kojem je uplaćen veći iznos godišnjega mirovinskog doprinosa.
Ako je član uplatio prethodne godine u više fondova – isti iznos doprinosa (a nije obavijestio mirovinsko društvo o izboru računa u fondu na koji želi da mu se upišu poticaji), državna poticajna sredstva odobrit će mu se na osobni račun u fondu u kojem ima najviši iznos sredstava na osobnom računu prema stanju na dan 31. prosinca prethodne godine.
Sadržaj nastao u suradnji s UMFO-om.
