Kontroverzne periodične sigurnosne provjere svih sudaca koje su stupile na snagu 1. ožujka morat će ići na popravni, a bilo bi najbolje da se od njih odustane, mišljenje je koje je Venecijanska komisija usvojila potkraj prošlog tjedna, i to na traženje našeg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice.
I Venecijanska komisija tražila je odgovor na pitanje nužnosti sigurnostih mjera, za što smo u ponedjeljak u Večernjakovu uvodniku naveli da će se pitati i Ustavni sud kojem su suci Vrhovnog suda najavili obratiti se radi ocjene ustavnosti periodičnih provjera sudaca svakih pet godina.
Ministar je zatražio mišljenje od tog savjetodavnog tijela Vijeća Europe za ustavna, izborna i pitanja funkcioniranja demokratskih institucija, navodeći da se pri uvođenju te mjere vodilo računa i o mišljenju koje je Venecijanska komisija dala u slučaju Albanije na sličnu temu. A svrha mjera, po ministrovu obrazloženju je poboljšanje kontinuirano visoke razine negativne percepcije javnosti o korupciji u pravosuđu. Te je kao argument naveo i nekoliko pojedinačnih slučajeva neprimjerenih kontakata sudaca i neprikladnog ponašanja, a u kojima stegovni postupci nisu se pokazali kao učinkoviti.
Malenica je od Komisije tražio hitno mišljenje, međutim zakonske izmjene su usvojene prije nego je ono stiglo i Venecijanska je komisija izrazila žaljenje zbog toga, ali pozvali su se na ministrovo uvjeravanje da će primjedbe naknadno biti usvojene pa će se ako treba i zakon ponovno mijenjati. S obzirom na izražena stajališta, to će morati biti učinjeno jer Venecijanska komisija ima dosta prigovora.
Opći je stav Venecijanske komisije prema sigurnosnim provjeravama, bilo koga, a ne samo sudaca, da one mogu biti opravdane, ali samo u iznimnim okolnostima pri čemu se svaki slučaj promatra zasebno. Što se provjere sudaca tiče, kada ju provodi izvršno tijelo, onda ona predstavlja "vanjski pritisak" na suce.S tim da je za autoritet sudbene vlasti iznimno važan integritet sudaca, i da je pravosuđe čisto od korumptivnih aktivnosti osobito imajući u vidu da se suce imenuje doživotno te su smjenjivi samo u propisanim okolnostima.
Komisija je potvrdila da zakon predviđa određena proceduralna jamstva sucima ali je izrazila zabrinutost što se uz čitavu lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca (imovinske kartice, ocjene predsjednika sudova, stegovni i kazneni postupak) uvodi još jedan uz sigurnosne provjere za uskočke suce i suce imenovane na Vrhovni sud.
Međutim, VK u svom mišljenju ističe da su negativna ponašanja sudaca zabilježena u prilično ograničenom broju slučajeva i stegovni i kazneni psotupci koji se zbog toga vode predstavljaju normalno funkcioniranje sustava. Nema dokaza da je korupcija u hrvatskom pravosuđu dosegla takve razmjere da bi opravdala uvođenje tako dalekosežne mjere. pa ni loša percepcija javnosti ne može opravdati tu mjeru.
Štoviše, provlem percepcije postoji zbog uplitanja vlade i političara, mišljenja je Komisija nakon razgovora s brojnim relevantnim osobama u Hrvatskoj u tijeku veljače.Također, njihovo je mišljenje koje će se svidjeti Peđi Grbinu, Daliji Orešković i drugima koji su o tomu govorili za saborske rasprave pri uvođenju sigurnosnih provjera, jačanje i poboljšanje već postojećih mehanizama – npr. u pogledu transparentnosti/dostupnosti prijava imovine koja je bila nezadovoljavajuća, te pokretanje disciplinskog postupka – čini se poželjniji kao razmjerni put reforme.
Slijedom toga, Komisija preporuča da hrvatske vlasti preispitaju svoj pristup propisivanju povremenih sigurnosnih provjera svih sudaca te da razviju alternativnu strategiju za osiguranje integriteta sudaca, temeljenu na drugim postojećim mehanizmima. A u slučaju da Vlada ne odustane od svog prijedloga iznijeli su niz preporuka po kojima bi postojeće zakonsko rješenje trebalo popraviti, isključiti bilo kakavu pa i posredničku ulogu Ministarstva pravosuđa i uprave, zatim iako su izvjestitelji dobili neka uvjeravanja u pogledu procedure, preporučuju da ih se zakonski formulira osobito kad je riječ o pristupu podacima do kojih je došla SOA u provjeri.
Zatim mora se osigurati brisanje podataka do kojih se došlo s obzirom na opću odredbu da se takvi podaci čuvaju 70 godina, osobito u slučaju kad nije utvrđena sigurnosna prepreka, treba propisati minimalni prag vrijednosti pokretne imovine sudaca te da sigurnosni upitnik prolazi parlamentarnu kontrolu, i kriterije postojanja sigurnosnih zapreka treba utvrditi u zakonu..
Naravno, sada će se i Vrhovni sud pozvati na mišljenje Venecijanske komisije koje bi ionako Ustavni sud uzeo u obzir kada bude odlučivao o ustavnosti periodičnih provjera sudaca. Sada su suci dobili argument više i za ionako očekivano usvajanje privremene mjere koja bi do konačne odluke odgodila primjenu sigurnosnih provjera.
