Nizozemska je najbolja za odrastanje djece, slijede nordijske zemlje. Na začelju su Rumunjska, Letonija i Litva te – SAD. Susjedna Slovenija zauzima pristojno 12. mjesto. Card 11, istraživanje lige 29 zemalja OECD-a, jučer je objavio Unicef. Obuhvatilo je pet dimenzija dječjeg života: materijalno blagostanje, zdravlje i sigurnost, obrazovanje, ponašanje i rizike te stanovanje i okoliš, koji se provjeravaju u posljednjem desetljeću.
Slovenija bolja od Kanade
Pokazalo se da viši BDP ne jamči i veću dobrobit djece, primjerice Slovenija je bolje pozicionirana od Kanade, Češka od Austrije, a Portugal svojoj djeci nudi bolje uvjete nego SAD. Unatoč nekim zastojima, priča o dječjoj dobrobiti u industrijaliziranom svijetu u 2000-ima bilježi napredak. Svaka od promatranih zemalja za koju su podaci bili dostupni smanjuje smrtnost dojenčadi i obiteljsko siromaštvo, a stopa daljeg obrazovanja se povećala. Međutim, većina je podataka iz razdoblja 2009.-2010. pa se napominje da tri godine ekonomske krize ne slute na dobro kad je riječ o sadašnjosti ili bliskoj budućnosti. Vjeruje se, ipak, da se prosječne razine školskog uspjeha te postojanje rizičnih ponašanja među djecom, ne mijenjaju znatno u tom razdoblju. Primjerice, kad je riječ o pušenju kod djece u dobi od 11, 13 i 15 godina u 29 zemalja, samo 8% ih kaže da cigarete puši bar jednom tjedno, 15% ih je bilo pijano najmanje dvaput u svom životu, a oko dvije trećine nije sudjelovalo u vršnjačkom nasilju, ni kao žrtva, ni kao nasilnik. 99% djevojaka između 15 i 19 godina nije zatrudnjelo.
Usporedimo li to s podacima o hrvatskim tinejdžerima, i te kako bismo se mogli zabrinuti. Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima – ESPAD, provedeno 2011. godine u 36 europskih zemalja, pokazalo je da su naša djeca neslavno iznad europskog prosjeka. Po pušenju cigareta zauzimaju treće mjesto. I u ispijanju alkohola iznad su europskog prosjeka. Kad je riječ o kvaliteti obrazovanja, Hrvatska je u većini testiranih kategorija ispod prosjeka ili u prosjeku zemalja OECD-a, kazuju podaci o sudjelovanju djece u testiranju PISA.
Siromašni se ne vide
– Posljednje istraživanje koje je za UNICEF u Hrvatskoj proveo dr. Zdenko Babić govori da se u Hrvatskoj izdvaja oko 1,7% BDP-a za djecu i obitelj, dok je prosjek tog izdvajanja u EU 2,3%. U skandinavskim zemljama koje najviše ulažu u to područje, u načelu pola sredstava ulaže se u novčane transfere, a pola u usluge, npr. dječje vrtiće. U RH dvije trećine ulaganja idu na novčane transfere, a jedna trećina na financiranje usluga – kaže Gorana Dojčinović iz Unicefa Hrvatska.
No, dodaje, prosječni podaci skrivaju ranjive skupine, redovito ispod prosjeka u gotovo svim kategorijama. Kod nas su to romska djeca, djeca koja žive u siromaštvu, koja odrastaju u institucijama te djeca s teškoćama u razvoju. Te su skupine redovito na marginama istraživanja i treba više uložiti u prikupljanje podataka koji će nam pomoći da mjere za djecu dođu do najpotrebitijih.
>>Nijemci zovu Hrvate na rad – ovo je 12 najtraženijih zanimanja!
>>Islanđani zarađuju 3,5 puta više od Hrvata
