I ako je ovo godina pandemije, pa je velika većina znanstvenih resursa usmjerena na borbu protiv novog koronavirusa, jednim dijelom neke su se tehnologije razvila baš iz tog razloga, a k tome, nastavlja se borba i s nedaćama poput klimatskih promjena. I ova je godina donijela neke proboje u tehnologiji koji će znatno utjecati na naše živote, posredno ili neposredno. Tako pandemija nije nimalo omela razvoj vodika kao goriva alternativnog fosilnom.
Štoviše, uvođenje je zelenog vodika, dakle takvog koji je proizveden bez ikakvih štetnih emisija, jako ubrzano u Europi. Zeleni je vodik, naime, najnoviji hype u znanosti i tehnologiji na koji se gleda i kao na moguće rješenje za gospodarstvo koje bi praktično bilo oslobođeno po atmosferu štetnih emisija. Za njegovo se dobivanje koriste obnovljivi izvori energije, dobiva se od vode, a riješio bi trenutnu ključnu tegobu industrija poput cestovnog prijevoza, zrakoplovstva i teške industrije.
Iako je u nekom trenutku vodik ostao zatomljen zbog snažnog proboja prije svega električnih automobila s baterijskim pogonima, gdje mu se predbacivalo prije svega da ga se mora skladištiti u posebno priređenim postrojenjima pa nije bio prikladan niti za korištenje u automobilima, sada se situacija stubokom mijenja.
Gorivo budućnosti
Zeleni je vodik doista moguće gorivo budućnosti. Daleko od toga nije ni fotokatalitički proces, tehnologija koja se primjenjuje u pročišćavanju voda i zraka. Fotokataliza je također jedna novija metoda koja se sada ubrzano razvija pa bi mogla imati sve veću ulogu u zaštiti okoliša. A riječ je o primjeni Sunčeve energije i katalizatora poput titanijeva dioksida kod pročišćavanja onečišćenog zraka. Ključ je ovdje katalizator pa se radi na njihovu unapređenju pri čemu se procesi mogu pokrenuti samo kroz Sunčevu svjetlost, a ne više samo ultraljubičaste zrake. Na dogradnjom procesa mogu se dobiti i drugi spojevi koji se koriste u proizvodnji lijekova, deterdženata, umjetnih gnojiva, tekstila. Fosilna goriva prestaju biti potrebna za takve procese, dovoljno je samo Sunce. Ovdje treba povezati i očekivane promjene u prijevozu gdje je električni zrakoplov odmah tu, iza ugla.
Osim što na zračni prijevoz otpada 2,5 posto emisija, električni zrakoplovi donose i uštede čak do 90 posto na samoj potrošnji goriva, do 50 posto na održavanju dok se buka smanjuje za čak 70 posto. U ovom se trenutku razvija oko čak 170 projekata električnih zrakoplova. Airbus je nedavno najavio da bi do 2030. godine mogao imati električni putnički zrakoplov za 100 putnika. Jasno, iako je po rekordnoj godini u Americi kada se o prirodnim nepogodama radi važno raditi na tehnologijama koje će utjecati na klimatske promjene, i više je onih koje će olakšati borbu protiv različitih bolesti, pa i pandemije, ove i budućih.
Igle širine vlasi kose
Primjerice, mikroigle su način na koji pregledi i injekcije postaju bezbolnima. Obično su duge 50 – 2000 mikrona a široke tek od 1 do 100 mikrona što je širina ljudske vlati kose. Njihovo korištenje omogućuje da se uopće ne dotaknu krajevi živaca ispod kože zbog kojih osjećamo bol nakon uboda. Takve igle doista se mogu koristiti za administriranje cjepiva, a provode se i klinička ispitivanja o tome da li ih se može koristiti i kod liječenja dijabetesa, raka ili neuropatske boli. Počelo se i s općom komercijalizacijom, u Americi i Europi odobren je uređaj kojim i osobe bez liječničke naobrazbe mogu uzimati uzorke krvi. No, mikroigle ne moraju uvijek biti prednost, neće ih se moći koristiti kada je u pitanju primjena većih doza, niti svi lijekovi i preparati mogu proći kroz mikroigle niti se svi biomarkeri mogu kroz njih prikupiti.
Potrebno je i još istraživanja da bi se konačno zaključilo imaju li utjecaja na njihovu primjenu dob i tjelesna masa. Ali, one jesu budućnost pogotovo kada se pronađu načini kako ih koristiti i na organe koji se nalaze ispod kože. U istom polju slijedi prava mala senzacija. Što kada bi stvarne ljude zamijenili oni simulirani, bi li tada klinička ispitivanja bila brža i sigurnija? Analiza modernih tehnologija koje su se probile ove godine tvrdi kako zacijelo bi. U medicini je korištenje računalnih algoritama sve prisutnije tako da ima i onih koji smatraju da će barem u nekim vidovima liječničkih pregleda doktori moći malo odmoriti jer će ih zamijeniti upravo računala. No, što ako se računalima mogu zamijeniti i stvarni pacijenti? Zamislite, iako razvoj cjepiva protiv novog koronavirusa i njime izazvane bolesti COVID-19 ide doista vrlo brzo, moglo bi ići još i brže kada bi se klinička ispitivanja radila na virtualnim ljudima.
Ovo je doista vrlo hrabra pretpostavka, no s obzirom na to kako danas sve ide, nije ni nemoguća. Ako ništa, u ranim se stadijima moglo prepoznati ona cjepiva koja zasigurno neće funkcionirati pa se koncentrirati na ona koje imaju veće šanse. O troškovima koji bi primjenom takve tehnologije u ispitivanjima bili daleko, daleko manji da i ne govorimo. I dalje će za završna ispitivanja biti potrebni stvarni ljudi jer ih ništa drugo ne može zamijeniti, no početna testiranja mogla bi se raditi na virtualnim organima ili organizmima, već o čemu se radi. Sve ovo još nije slučaj kod ispitivanja, primjerice, cjepiva, ali jest kod sustava za mamografiju.
Tako nešto u tu svrhu koristi američki regulator za hranu i lijekove, Food and Drug Administration. Ista je organizacija, međutim, izdala i naputke kako bi se eventualno moglo provoditi testiranja lijekova i uređaja na virtualnim pacijentima. No, ne radi se samo o testiranjima koja bi primjenom ovakve tehnologije bila olakšana, nego i o samoj dijagnostici. HeartFlow Analysis, usluga u oblaku koju je također odobrila FDA, zapravo je neinvazivna metoda koja liječnicima omogućuje da prepoznaju bolesti arterije temeljeno na slikama pacijentova srca dobivenima CT-om.
Taj sustav koristeći te slike konstruira dinamički model toka krvi kroz krvotok i na taj način prepoznaje kliničke eventualna oštećenja, proširenja ili suženja. Alternativa ovoj tehnologiji bi bila angiografija. Nastavno na ovu inovaciju tu je i digitalna medicina. A nju smo već upoznali kroz Andriju, virtualnog pomoćnika za COVID-19. Stvar je prilično jasna, ako možete dobiti odgovore od chatbota, onda će liječniku ostati više vremena da se bavi stanjima koja su nerješiva bez kvalificirane ljudske ruke. Osim COVIDa-19, razvijaju se i aplikacije čijim je korištenjem moguće prepoznati simptome i drugih bolesti ili poremećaja, poput Alzheimerove bolesti, autizma, Parkinsonove bolesti, depresije…
Niskougljični cement
U Americi je, recimo, odobrena aplikacija reSET kojom se može prepoznati ovisnost o narkoticima te se tretirati u realnom vremenu pa je time liječnicima daleko lakše stvoriti pravu sliku o stanju ovisnika na liječenju. A isto tako ima i terapijsku funkciju. Somryst, aplikacija za liječenje nesanice te EndeavorRX, terapija u obliku video igrice za djecu s ADHD-om, odobrene su ranije ove godine. Ali, za takvu primjenu aplikacija mora proći klinička ispitivanja. Ako se vratimo malo na očuvanje okoliša, svakako treba spomenuti niskougljučni cement.
Godišnje se u svijetu na izgradnju različitih konstrukcija potroši oko četiri milijarde tona cementa gdje se očekuje da ta brojka naraste i do pet milijardi zbog povećanja urbanizacije. Problem je način na koji se cement dobiva, a u tom se procesu koriste fosilna goriva pa je jasno kako se pri njegovom dobivanju u atmosferu otpušta ugljični dioksid. Traže se, tako, novi načini, smjese s više gline i manje vapnenca, smanjeno korištenje fosilnih goriva. Razvijaju se čak i ‘živi’ betoni kod kojih bakterije upijaju višak ugljičnog dioksida, tako nešto razvija, recimo, američki BioMason.
Samo mjena stalna jest:-)...i kameno doba nije prestalozato zato jer je nestalo kamenja