Pčelarska godina polako se približava kraju i slobodno možemo reći da je s medom u Hrvatskoj ove godine kritično, piše portal Pcelinjak.hr. Izostale su rane paše, zakazao je bagrem, na Bilogori lipa uglavnom nije medila, a u okolici Kostajnice, Dvora na Uni i na Banovini kesten je dobrim dijelom zakazao. Doduše pokoja mikrolokacija, kao što su pojedina područja južne Dalmacije i Zagorja, dala je nešto.
Pokazalo se da su i na pojedinim „sušnim“ područjima poneki pčelari ipak nešto i vrcali zahvaljujući prije svega jakim i zdravim zajednicama. No i to vrcanje moglo je biti upitno jer je pčelama uzeta hrana koja im je mogla biti presudna za normalan razvoj i dopunu zajednice mladim pčelama.
Suša u košnicama
Koliko smo uspjeli saznati iz razgovora s najstarijim kolegama, ovakva „suša“ u košnicama se ne pamti, barem ne od 1951. kada je bila izuzetno sušna godina. No ova godina nije sušna, čak su i prosječne dnevne temperature od početka godine nešto više, ali…
Proljeće je krenulo krajem prosinca prošle godine. Trajalo je izuzetno dugo s izmjenama duljih razdoblja lijepog i toplog vremena i potom dužih razdoblja kišovitog i hladnog vremena. To je utjecalo na slabo lučenje nektara proljetnica i voćki. Nešto malo je medila repica, a bagrem i amorfa bili su gotovo potpuno „blokirani“. Takva oscilacija dnevnih temperatura nastavila se i za cvatnje kestena i lipe s relativno niskim noćnim temperaturama te je i ova paša dobrim dijelom zakazala.
Dakle prirodni uvjeti nam ove godine ekstremno nisu išli na ruku. Radi takvih loših pašnih i meteoroloških uvjeta pčele su bile izložene konstantnom stresu, što im je oslabilo imunitet i postale su izloženije bolestima.
Pokazalo se da su i primijenjena sredstva protiv varoe u prošloj godini bila upitne kvalitete (prošao rok trajanja!?). No varoa ipak ove sezone nije ona glavna opasnost.
Zaboravilo se na upozorenje dr. sc. Ivane Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu o ekstremnoj prisutnosti spora noseme cerane u našim košnicama. To je podmukli ubojica koji „razvaljuje“ probavni trakt pčele, zbog čega je neutaživo gladna. Živi znatno kraće i troši zamjetno veće količine hrane. Zajednica nema karakteristične znakove bolesti, ali iskusnije oko moglo bi primijetiti da matica intenzivnije nosi, da su okviri puni legla, da ima puno mladih pčela i malo meda bez obzira na pašne uvjete. Krajem vegetacijskog razdoblja zajednice s ekstremnom prisutnošću spora noseme cerane u pravilu jednostavno nestaju – košnice ostaju prazne.
Kako su ove godine sve paše do sada podbacile (od 60 – 100%) ne možemo biti sigurni je li manjak meda u košnici prouzročen bolešću pčela ili zbog vegetacijskih i meteoroloških uvjeta.
Zbrojivši sve nedaće koje su nas ove sezone snašle, bilo bi neophodno naše pčele preventivno tretirati prije svega protiv noseme cerane.
Ovdje je vrlo važno istaknuti da FUMAGILIN nema ama baš nikakav utjecaj na smanjenje broja spora ovog tihog ubojice u košnicama.
I što učiniti?
U cijelom svijetu je priznat NOZEVIT, kao učinkovito sredstvo koje omogućuje pčelama da se nose sa sporama noseme cerane. No, potrebno ih je kontinuirano tretirati, svaku generaciju pčela s ovim sredstvom jer ono razvija neprobojni film za spore noseme u probavnom traktu pčele i na taj način one preživljavaju.
I drugo sredstvo u koje polažemo veliku nadu efektivni su mikroorganizmi (EM) koji jednostavno „jedu“ spore noseme i na taj način smanjuju njihov broj u košnici na nivo s kojim se pčele mogu nositi. Ovo potonje sredstvo proizvodi i puni tvrtka "Efektivni mikroorganizmi originalna tehnologija".
Efektivni mikroorganizmi su „čistač“ košnice, okolice košnice, a i samih pčela. Vodenom otopinom prskaju se pčele, košnica i okolica košnice svakih desetak dana, a obavezno se dodaju u vodu higijenske pojilice te u sirup ili pogaču.
Brojni radovi znanstvenika iz Poljske, Njemačke, Argentine, Grčke, Engleske i dr. pokazuju da su efektivni mikroorganizmi vrlo uspješni i u suzbijanju krečnog legla kao i uzročnika američke gnjiloće. Od sljedećeg tjedna i u Zagrebu kreće znanstvena provjera učinkovitosti EM-a u pčelinjim zajednicama.
Sezona na zalasku
Najbolji učinak postiže se istodobnim korištenjem obaju preparata. Jednim se povećava otpornost pčele, a drugim se smanjuje broj spora u košnici.
Ovdje je važno napomenuti da se NOZEVIT i EM bees (za higijenu) i EM probiotik (za dodatak prehrani pčele) mogu nabaviti u specijaliziranim prodavaonicama pčelarske opreme. No i pčelarske udruge mogu se organizirati i nabaviti ih za svoje članove direktno od proizvođača.
Pčelarska sezona na zalasku je. Neka moguća paša, kao što su planinske livade, zlatošipka ili čak i da se dogodi čudo Božje pa zamede metvica i vrijesak, neće promijeniti činjenicu da ove godine meda u Hrvatskoj neće biti. Biti će ga uvoznog, a posebnu pažnju treba obratiti na mudrijaše koji će ovu našu nedaću pokušati iskoristiti nekim protuzakonitim dilanjem šećernog ili kukuruznog sirupa bilo kroz košnice bilo kroz rajngle, šerpe ili teće, s namjerom „zadržavanja“ svojih kupaca ili osvajanja novih u ovoj, za pčelare, sušnoj godini.
I već kad smo ostali bez meda, učinimo sve da sačuvamo pčele. Osim s tretmanima pčela Nozevitom i EM-om potrebno je s prihranom krenuti odmah, a ako prihranjujemo sirupom, potrebno je još i suziti leta.
>> Domaće bumbarice ugrožene 'radnom snagom' iz Nizozemske
Nismo mi ostali samo bez meda ostaćemo mi bez svega.