Tvrtko Barun, poznati svećenik isusovac i voditelj Centra za duhovnost i kulturu Ignacije gostovao je ovoga utorka u Večernjakovom studiju povodom održavanja prve od niza tribina koje će se održati na temu modernih vođa kroz duhovnost. U prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u zagrebačkoj Bogovićevoj ovoga će petka u 18 sati svoje iskustvo prvi podijeliti bivši izbornik rukometne reprezentacije Željko Babić.
- On će govoriti o svom iskustvu vođenja timova, reprezentacije, pitanje slave i autoriteta... Pričat će o raznim dimenzijama iz perspektive vjere i koliko mu to odmaže ili pomaže. Do ljeta ćemo imati još dvoje gostiju - Ivana Bartulovića, člana uprave HT-a te gospođu Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnicu i aktivisticu. Svi gosti su osobe s velikim iskustvom pa je ovo prilika da to iskustvo podijele - najavio je Barun.
Povod današnjeg susreta je ciklus tribina koji se pokreće u sklopu Centra. Možete li nam pojasniti o čemu se radi?
Centar Ignacije prije pola godine pokrenuo je program Akademije za kršćansko vodstvo, a ove tribine su u sklopu toga. Želimo predstaviti javnosti pojedince s iskustvom vođenja, a koji također svoje djelovanje temelje na kršćanskim vrijednostima. Kroz konkretne primjere želimo potaknuti ljude da razmišljaju i pitaju se kako bismo mogli onda napredovati kao vođe, a svi smo mi pozvani na vodstvo.
Leadership kao predmet tema proučavali su inače psiholozi. Kako ste došli na ideju organizirati takvu vrstu tribine unutar Crkve?
Pristup Centra Ignacije kao udruge je tradiciju ponuditi suvremenom čovjeku na kreativan način. Leadership vodstvo je nešto što je vrlo značajno za naše isusovce - to je najbrojniji katolički red, svojedobno je postojala fama da je 'crni Papa' glavni isusovac, papa Franjo je također isusovac... Sveti Ignacije je osnovao isusovce i ima veliki utjecaj na Crkvu, ali i na sve što su isusovci napravili. Utjecaj na svijet i Crkvu je kod nas isusovaca vrlo specifičan i iz te perspektive smo željeli zajedno razmišljati i potaknuti ljude s više ili manje iskustva da to zajedno spojimo i o tom promišljamo. Tu su online tečajevi, osam susreta u četiri mjeseca kako bi ljudi mogli spojiti te dvije dimenzije života. Nekakvu službu i poziciju gdje mogu i trebaju imati utjecaj i odgovornost na druge i s druge strane osobama koje imaju iskustvo traženja boga u svom životu, da im osvijestimo da su pozvani staviti svoje vještine na raspolaganje drugima za opće dobro.
Što mislite, u kojoj mjeri psihologija koincidira sa svećeništvom?
Psihologija je pitanje nutrine na znanstveni način te je u tom smislu bliska duhovnosti. Katolički pristup je proučavanje čovjeka u svim njegovim dimenzijama i tako mu pristupati, pogotovo za one koji su u većoj potrebi. Čovjek je ovdje da bi svijet učinio bliže kraljevstvu nebeskom.
Što po vama mora imati jedan vođa?
U Centru trenutno provodimo istraživanje o kršćanskom vodstvu u Hrvatskoj, i ovim putem pozivam ljude da se odazovu i podijele iskustvo vlastitog vodstva ili onih koji su bili vođeni ljudima koji su se proklamiraju kao kršćani. Ima nas u društvu koji se poimamo kršćanima, ali možda ne živimo te vrijednosti. Baš zbog toga želimo vidjeti što je ono što jesu kvalitete kršćanskog vodstva i što nisu. S obzirom na vaše pitanje, to je pitanje autentičnosti, integriteta, služenja, pomaganja i dijeljenja. To su nekakve temeljne kvalitete koje bi kršćanski vođa trebao gajiti i živjeti i svojim djelovanjem poticati druge da rastu u tim kvalitetama.
U kojem omjeru su ti kršćanski vođe svećenici, a u kojem omjeru su laici?
I osobe s duhovnim autoritetom, ali i osobe u svjetovnom poslanju mogu biti kršćanske vođe. Dakako, od osoba koje imaju religiozan autoritet očekujemo više i trebamo očekivati jer mi svećenici propovijedamo visoke standarde funkcioniranja života, zbog čega bismo to i trebali živjeti.
Koliko se taj autoritet zloupotrebljava?
Moć se generalno zloupotrebljava. Vlast je slast, a moć je nešto što vrlo lagano želimo iskoristiti za svoj interes ili interes neke grupe. Moć je nešto čega trebamo biti vrlo svjesni i moramo paziti da bude sredstvo za ostvarivanje općeg dobra jer samo zajedno možemo rasti. Religiozni autoritet je još veći izazov, pogotovo u našoj kulturi u kojoj se takvim duhovnim autoritetima pridodaje velika važnost. Treba osvijestiti laike da to nije crno-bijela priča: ne trebamo u potpunosti slušati nekoga tko je duhovni autoritet, dok je nama svećenicima važno osvijestiti da i u poniznosti nosimo taj autoritet i nad njim uvijek promišljamo u kojoj mjeri smo slični Isusu. On je poštovao slobodu ljudi koje je susretao, ostvarivao neke ciljeve, ali je i dao svoj život. Prilično su visoki standardi koje nam je Isus postavio, stoga je cijeli život pred nama da radimo na sebi.
Koji vam je po vama vođa broj 1 od svih ličnosti kroz povijest i zašto?
Mislim da možemo učiti od različitih ljudi. Ima osoba koje su imali veće odgovornosti i važniji utjecaj, ali mi možemo učiti od svakodnevnih ljudi poput roditelja, učitelja, ljudi koji su nam pomogli u promjeni... Važno je da prepoznajemo te ljude i njihov utjecaj na naš život te da njihovim primjerom te stvari usvajamo u svoj život. Spomenuli smo Isusa Krista zbog svog utjecaja u povijesti, ali je aktualan i lik pape Franje koji svojim govorima utječe na brojne.
Koji su najveći izazovi Crkve danas?
Mislim da u Hrvatskoj imamo puno prostora za napredak, pogotovo u pogledu kvalitetnog vodstva. Mi imamo veliku tradiciju utjecaja Crkve na društvo. Tu postoji prostora za napredak unutar same Crkve - kvaliteta, uređenost sustava, financijska održivost, transparentnost prema javnosti i prema medijima. Stoga mi s Akademijom za kršćansko vodstvo želimo pomoći da rastemo svi zajedno u svijesti važnosti autoriteta i da ga što kvalitetnije živimo.
