Iako je popis stanovništva Bosne i Hercegovine pokazao da u toj zemlji živi gotovo 555 tisuća Hrvata koji čine 15,4 % stanovništva, podaci iz hrvatskih župa u toj zemlji pokazuju, kako nam kaže demograf dr. Stjepan Šterc, da u BiH živi samo oko 400.000 Hrvata.
Rezultati popisa stanovništva u BiH otvaraju niz kompleksnih pitanja od neizbježnog koliko će trebati vremena, dva ili tri desetljeća, da Hrvati izgube status konstitutivnog naroda ako se nastave za njih negativni demografski trendovi, do toga može li BiH opstati kao država s postojećim ustrojem i kako će se polagano nestajanje Hrvata u toj zemlji reflektirati na Hrvatsku?
Ni Srbi nisu u BiH u bitno boljoj poziciji, iako ih je danas u toj zemlji 30,7%, jer su u prosjeku demografski stari pa će se i udio Srba samo smanjivati. Naime, prosječna starost Srba u BiH je 41,3 godine, dok je prosječna starost stanovnika u Federaciji BiH, u kojoj prema popisu stanovništva živi 1,5 milijuna Bošnjaka i 497 tisuća Hrvata, 38,4 godine, po čemu se ubrajaju među mlađe europske narode.
Zbog iseljavanja Srba i Hrvata iz BiH, koje traje desetljećima, njihov će se udio u BiH i dalje smanjivati, kaže nam demograf prof. dr. Anđelko Akrap, a udio Bošnjaka, koji prema popisu čine 50,1% stanovništva, rast će jer su u prosjeku najmlađi i manje se iseljavaju od Hrvata i Srba.
Granica konstitutivnosti
– Sve demografske trendove na prostoru BiH do rata 90-ih rat je samo radikalizirao. Poznato je da su se i od 1945. do 1990. Hrvati selili prema Hrvatskoj, a Srbi prema Srbiji, dok su se Bošnjaci iseljavali znatno manje. Do 1991. Savezni zavod za statistiku iz Beograda je objavljivao podatke o broju rođene djece po nacionalnosti majke i već je tada majka 50% živorođene djece u BiH bila Bošnjakinja. Broj Hrvata i Srba opadao je zbog iseljavanja, a ne zbog niže stope fertiliteta koja je slična kod sva tri naroda. Već su prije rata 90-ih Bošnjaci imali mlađu dobnu strukturu. Danas su Hrvati i Srbi demografski znatno starije populacije, a taj trend će se nastaviti pa će i dalje opadati udio Hrvata i Srba, a udio Bošnjaka rasti i to su normalni demografski procesi. Hrvati i Srbi se i dalje iseljavaju, ali sada ne idu više toliko prema Hrvatskoj i Srbiji, nego u inozemstvo – govori prof. Akrap.
Naravno da to znači, dodaje, i da je presušio demografski bazen za revitalizaciju Hrvatske u koju se desetljećima doseljavalo uglavnom hrvatsko stanovništvo iz BiH.
Akrap smatra da podaci iz popisa stanovništva ne bi trebali služiti za donošenje političkih odluka o ustroju te zemlje jer je riječ o konstitutivnim narodima iako, dodaje, ako Hrvati padnu ispod 10%, postaje upitna i konstitutivnost hrvatskog naroda.
– U BiH danas nema više od pola milijuna Hrvata, nego 405 do 410 tisuća jer je to objektivan broj prema podacima iz hrvatskih župa u toj zemlji. Naravno da će trendovi biti još gori i ono što je najgore za Hrvate u BiH je da oni mogu imati samo iseljavanje jer nitko se neće iz Hrvatske ili od Hrvata iz drugih zemalja useljavati u BiH. To ne ide na dobro i nema nikakvih izgleda da se popravi – kaže Šterc.
Nova organizacija BiH
Na pitanje li Hrvatskoj svejedno koliki je omjer Hrvata u BiH i hoće li oni nestati kao narod u toj zemlji Šterc uzvraća: – Procjenjuje se da se neće ništa dogoditi dok Hrvata ima u BiH na razini 10% stanovništva, ali ako padnu ispod 10%, tada će se postaviti pitanje nove organizacije BiH. To znači da će broj Hrvata u BiH pasti na manje od 300 tisuća, što se može dogoditi već u sljedećih deset godina i onda će biti drugačiji svi odnosi, politički i geopolitički... – govori Šterc.
Slaže se s kolegom Akrapom da se u BiH neće useljavati ni Hrvati ni Srbi, čiji će udio u toj zemlji također samo padati.
– S druge strane Bošnjaci su druga priča i kod njih neće biti demografskih problema jer će se u BiH i useljavati muslimansko stanovništvo, na što hrvatska i srpska populacija ne mogu računati. Hrvati i Srbi teško će se useljavati u tu zemlju. Bošnjaci će se u BiH možda za 20 godina približiti i dvotrećinskoj većini, a onda je upitna država u ovakvoj formi – zaključuje Šterc.
BiH je izgubila oko 850 tisuća stanovnika u odnosu na 1991., što je, kaže, posljedica rata i agresije na tu zemlju. Danas sva tri naroda u BiH imaju manje stanovništva u ukupnom broju, no u postocima su Hrvati, kojih je 1991. bilo 17,3%, doživjeli najveći pad, a Bošnjaci rast s 43,4 % 1991. na 50,1% 2013. Dobrobit svih triju naroda danas traži veću odgovornost politike u BiH, hrvatske i one EU.
>>Alarmantno – do kraja godine mogući prirodni pad od 20.000 stanovnika
Problem pada broja Hrvata u BiH je konstantno iseljavanje u R. Hrvatsku i dalje u Europu i slab povratak na podrucje Posavine, Banja Luke i sredisnje Bosne. Na podrucju RS Hrvata je manje za 200000. Na popisu u BiH 1991 je prebrojano 250000 Jugoslovena kojih na popisu iz 2013 vise nema i vecina tih su se izjasnili kao Bosnjaci. Broj Srba u BiH na popisu iz 1991 je bio uvecan u odnosu na stvarno stanje pa se desio toliko velik pad. Pitanje je koliko su i ostali popisi prije 1991 bili ispravni.