Prema mnogim procjenama, odnosi Hrvata i Bošnjaka u BiH od Washingtonskog i Daytonskog sporazuma nikada nisu bili lošiji. Sve je kulminiralo neuspjehom u pregovorima o reformi izbornog zakona i samo otežalo ionako tešku i kompliciranu situaciju u kojoj zbog srpske blokade ne funkcioniraju državne institucije, a Milorad Dodik prijeti prijenosom nadležnosti s države na entitet Republika Srpska. Dosadašnji napori američkih i europskih posrednika da približe stavove hrvatske i bošnjačke strane nisu bili posebno uspješni pa je BiH ušla u izbornu godinu bez reformiranog izbornog zakona, čiji su dijelovi i sudski osporeni kao neustavni i diskriminatorni. Relaksiranje odnosa između dvaju naroda, a time i stabilizacija Federacije BiH kao entiteta, sigurno bi bilo dobar preduvjet i za dogovor sa Srbima.
Važna Plenkovićeva uloga
U nastojanja da se odnosi Hrvata i Bošnjaka u BiH poboljšaju aktivno se uključio hrvatski premijer Andrej Plenković. Njegova bi uloga mogla biti iznimno važna u postizanju spomenutog cilja, za koji se sve otvorenije i jasnije zalažu i SAD i EU. Plenković ima redovitu komunikaciju s hrvatskim čelnikom u BiH Draganom Čovićem, ali i što je iznimno bitno, više nego korektan odnos s čelnikom vodeće bošnjačke stranke Bakirom Izetbegovićem. Plenković je nedavno posjetio BiH i svojim postupcima i izjavama širom otvorio vrata dijalogu s Bošnjacima. Stoga njegov dubrovački susret s Izetbegovićem nije iznenađenje. To što su u svojim objavama obojica iznijela gotovo istovjetne konstatacije o potrebi pronalaženja konsenzusa o izbornoj reformi s ciljem ostvarivanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih, te uklanjanja blokada u funkcioniranju institucija, pokazuje da su pronašli zajednički jezik. Još je važnije da i dan poslije Izetbegović ističe da je neophodno poboljšavati odnose s BiH te između Bošnjaka i Hrvata.
- To je potrebno i Hrvatskoj i BiH. Tako da poseban trud treba uložiti u tom smjeru. Plenković je dobar sugovornik. Da je bilo više komunikacije, ne bismo sada imali jednostranu sliku u Hrvatskoj - ustvrdio je jučer Izetbegović. On je izrazio i umjereni optimizam o mogućnosti dogovora o izbornoj reformi, što bi sigurno bio prvi korak u poboljšanju političkih odnosa između dvaju naroda. Kaže da u prvi mah odgovori s obje strane jesu tvrdi, ali da je to tako kada se svatko mora odreći nečega što drži u svojim rukama.
- Teško je izići pred birače i reći da si nešto dao. Ali da bi se nešto dobilo, mora se i dati. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. Nisam optimist da će se riješiti u idućih mjesec dana, ali u principu jesam. Učinit ću sve da se jedno neprirodno stanje popravi jer smo pokvarili odnose, a to je štetno za BiH - kazao je Izetbegović. Razgovor Plenkovića i Izetbegovića jučer je pozdravio i Dragan Čović, koji vjeruje da oni mogu pomoći stvaranju bolje atmosfere prije skorašnjeg dolaska američkih i europskih posrednika i još jednog pokušaja da se dogovori izborna reforma.
Povjerenje i odnosi
- Prevažno je da dođe do otopljavanja političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. To je strateško pitanje. Prema onome o čemu me informirao premijer Plenković, čini mi se da stvaramo ambijent da možemo s mnogo više povjerenja nego dosad napraviti iskorak, riješiti pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, ali riješiti i mnoga druga pitanja u BiH. Izborni zakon samo je jedno od tih pitanja. Ovaj zakon jest danas strateški bitan zbog izbora koji bi trebali biti u ovoj godini, ali kada sagledamo cijelu situaciju u BiH, odnose koji su napravljeni, ima još puno toga što treba učiniti. I zbog toga su dobri razgovori poput ovog između Plenkovića i Izetbegovića. Oni mogu pridonijeti pozitivnoj atmosferi uoči razgovora s Palmerom i Eichhorst - rekao je Čović.
U vrlo turbulentnom razdoblju za BiH Hrvatska bi mogla biti istinski čimbenik stabilnosti. Uz zapaženu ulogu koju ima u Europskoj uniji, premijer Andrej Plenković će sigurno imati potporu Bruxellesa i Washingtona u obnovi hrvatsko-bošnjačkog savezništva kao koraka u stabilizaciji BiH. Takav signal iz BiH očekuju i SAD i Europska unija. Izborna reforma je prvi i važan, ali svakako ne jedini potreban korak na tom putu.
A da zavrse vec i to poglavlje povijesti,tamo gdje su stali 95 pred samu Banjaluku.Nadam se da ovaj put nece biti stop