Nakon što je Andrej Plenković danas poručio da Vlada pozdravlja inicijativu o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, te da će predložiti njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru, i to godinu dana od inicijative Matice Hrvatske koja je ispisala zakonski prijedlog, kojeg još u javnosti nitko nije vidio, niti je isti predstavljen jezičnim ustanovama, istražili smo koje su to zemlje u okruženju kao i u Europi koje su posebnom zakonskom regulativom zaštitile pitanje jezika, budući da je Hrvatska već nekoliko puta imala takve inicijative - i kada je na vlasti bio HDZ i kada je na vlasti bio SDP pa su iste odbačene uz objašnjenja kako u Hrvatskoj nije potrebno posebnim zakonskom regulativom regulirati jezik jer je on ionako kroz brojne druge zakone zaštićen.
Među zemljama koje su posebnim zakonom regulirale jezik jesu Belgija, Finska, Švicarska, Španjolska, Kosovo i Irska. Sve one odreda jezični zakon usvojile su zbog specifičnih razloga- najčešće kako bi se posebnim zakonom regulirali odnosi među više službenih jezika u tim zemljama ili samo u nekim pokrajinama. Tako na primjer Belgiju čine četiri jezične regije u kojima su u uporabi tri nacionalna jezika, pa je radi zaštite onih populacija čiji je jezik manjina unutar određenog područja (regije s dvojezičnim objektima) u saveznim zakonima usvojena posebna zakonska odredba koje se odnosi na uporabu jezika u upravnom i pravnom poslovanju, kao i u obrazovnom sustavu.
U Finskoj Ustav utvrđuje nacionalne jezike i načelo prava na izbor jezika; a zakon o jeziku definira kako se isti primjenjuje na različitim razinama. Zakon o jeziku u toj je državi usvojen da bi se prije svega osigurala ravnoteža između dva nacionalna jezika koja su u uporabi, a nikako da bi se takvim zakonom implicirala bilo kakva prijetnja koju za dva nacionalna jezika predstavljaju drugi strani jezici. Tome u prilog ide i činjenica da se u Finskoj ni sveprisutnost engleskog ne smatra velikim problemom unatoč usvojenim zakonom, još manje se smatra prijetnjom nacionalnim jezicima.
Ukrajina, Malta i Irska zakone o jeziku usvojile su kako bi među svojim stanovnicima potaknule učenje službenoga jezika kojim zapravo ne govori većina govornika. Francuska, Slovačka, Švedska, Poljska, Rusija, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija zemlje su koje imaju jezični zakon koji vrijedi na području cijele države i koji je jednak za sve. Švedski je zakon usvojen 2009. godine i unatoč tome ne predviđa nikakve kazne za eventualne prekršitelje.
Francuzi kao i mi imaju definirano pitanje jezika u Ustavu, a poseban zakon usvojili su 1994. godine. Tim je zakonom između ostalog definirano da korisnički priručnici, korisničke obavijesti, fakture, jamstva reklame, ugovori o radu, sva nastava i svi ispiti moraju biti na francuskom jeziku. Nepoštivanje odredbi koje se odnose na potrošnju, rad i znanost povlače u tome zakonu i kaznene sankcije. Kazne su od jednostavnih upozorenja do 750 eura. Bugarska, Nizozemska, Njemačka, Luksemburg, Italija, Austrija, Norveška, Grčka, Češka, Danska, Velika Britanija, Španjolska, Belgija, samo su neke od zemalja koje nemaju zakonom regulirano pitanje jezika.
VIDEO: Kralj cipela kupio splitski hotel Bellevue za više od 14,1 milijun eura
Još ostaje za vidjeti hoće li Milorad dozvoliti da se takav zakon donese.