Teško je reći koja je od dviju vijesti strašnija. Pomisao da agent zadužen za sigurnost veleposlanika jedne svjetske sile ubija tog veleposlanika pucnjem u leđa pred kamerama ili pomisao da se netko može zaletjeti, u očitoj namjeri masovnog ubojstva, u mirne prolaznike na Božićnom sajmu. Ali ta dva događaja, atentat na ruskog veleposlanika na otvorenju izložbe u Ankari i incident na Božićnom sajmu u Berlinu koji je policija u trenutku završetka ovog izdanja tretirala kao teroristički napad, podjednako su sinoć potresla Europu i svijet.
Posljedice postupaka suludih počinitelja tih dviju zlodjela mogu, u političkom i geostrateškom smislu, biti još gore. Potvrdi li se sumnja da je tragedija u Berlinu bila teroristički napad, sličan onome ljetošnjem u francuskoj Nici, ali i nastavljen na niz terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu u protekle dvije godine, to bi moglo imati presudan utjecaj na ishod parlamentarnih izbora u Njemačkoj u jesen sljedeće godine. To bi moglo pomoći ekstremnim i ksenofobnim skupinama poput pokreta AfD da naruše političku stabilnost koja u Njemačkoj vlada od završetka II. svjetskog rata i od koje je čitava Europa, a ne samo Njemačka, imala koristi. Jednako tako, od uspona ekstremnih nacionalista u Njemačkoj čitava Europa može imati štete.
Atentat na ruskog veleposlanika u Ankari, s druge strane, može imati ozbiljne posljedice na geostrateške odnose Turske i Rusije, kao trenutno (uz Iran) najutjecajnije sponzore raznih sukobljenih strana u ratu u Siriji, kao i na odnose tih dviju zemalja sa SAD-om i ostatkom Europe. Teško je sinoć to bilo predvidjeti, no na trenutke se činilo da će razum prevladati i da mučko ubojstvo u Ankari neće pokrenuti nekontrolirani slijed novih geostrateških previranja. Ili je to bio samo prvi dojam nakon sinoćnjih šokantnih terorističkih napada.
>> Otkrivamo tko je ubijeni veleposlanik - bio je jako blizak ruskom predsjedniku Putinu
